Obrazovanje
ZAŠTO FINSKE ŠKOLE NADMAŠUJU VEĆINU OSTALIH ŠIROM SVIJETA
Učitelji koji najbolje znaju što učenicima treba
objavljeno: 13. srpnja 2021.

Finsko gospodarstvo i populacija su otprilike petina australijskog. Ali njihove škole neprestano nadmašuju naše i većinu drugih širom razvijenog svijeta, kažu u ABC-u (Australskoj radiotelevizijskoj korporaciji).

Djeca u Finskoj ne počinju se školovati do sedme godine i ona su u učionicama samo  polovicu vremena u usporedbi s njihovim australijskim kolegama. 

A kako to zaista izgleda u finskoj školi pogledajte iz slijedećeg razgovora vođenog za sydneyski ABC.

PRIJEPIS S VIDEA

LINTON BESSER, dopisnik iz Europe:

Osam je sati u jednom hladnom jutru u predgrađima Helsinkija, a djeca iz osnovne škole se pripremaju za nastavu.

Jutrošnja lekcija – drevna povijest

KAIJA-LEENA ALATALO, učiteljica:

Dakle, oni čitaju u parovima neke tekstove o Egiptu i drevnom životu.

Upravo čitaju a potom ću ih pitati o nečemu što su doznali iz knjige.

Mislim da smo svi sada spremni.

LINTON BESSER:

Ovo je školski sustav koji je godinama među najboljima na svijetu.

KAIJA-LEENA ALATALO:

A što je onda s ovim zlatnim?

(Učenik odgovara na pitanje)

LINTON BESSER:

Pa ipak će ova djeca provesti upola manje vremena u učionici nego australijska djeca.

AIJA RINKINEN, ministarski savjetnik, obrazovna djelatnost:

Kada idete u prvi razred i imate sedam godina, broj sati je 20 sati tjedno. To je minimum, a onda, što postajete stariji dobivate više sati.

Ali to je još uvijek manje nego u mnogim državama Europe ili u svijetu.

LINTON BESSER:

U Finskoj, pojedinačni učitelji su ti koji odlučuju na koji će se način predavati kurikulum, uključujći  koliko tehnologije treba imati u njihovim učionicama.

MINTU LATIMARKI, učenik (prevedeno):

Primjerice, mi radimo na projektu piramide. Sada svoja imena na papir pišemo hijeroglifima a potom ćemo raditi neke zadatke iz učionice.

LINTON BESSER:

Jedanaestogodišnjak Mintu Latimarki traži da napusti razred kako bi radio u kafiću koji škola posjeduje i koji vode učenici.

KAIJA-LEENA ALATALO:

Možeš ići. Da, to je OK.

LINTON BESSER:

Pozdrav! Jedan kolač za snimatelja, jedan kolač a mene i dvije kave.

Koliko je to?

MINTU LATIMARKI:

Dva eura i 60 centi.

LINTON BESSER:

Koliko vam vraćam?

MINTU LATIMARKI:

Dva eura i 40 ceti.

LINTON BESSER:

Postoji li staklenka za napojnice? Imate li napojnice?

MINTU LATIMARKI:

Ne.

LINTON BESSER:

Nema napojnica? U redu.

U Finskoj, školski ručkovi, poput knjiga i izleta su besplatni.

Djeca izaberu što žele, sjednu sa svojim prijateljima i učiteljima za jesti, prije nego počiste za sobom.

Djeca ponovno oblače topliju odjeću za igru vani. Neki igraju grubu verziju nogometa, neki igraju košarku dok drugi čekaju da se otvori hokejsko klizalište.

Postoji puno opcija i za dane kada je loše vrijeme.

Objekti u ovoj školi su naprosto nevjerojatni. Vani smo vidjeli klizalište, a ovdje gdje se djeca mogu igrati za vrijeme ručka postoji ping-pong stol, bilijar i unutra, za hladne zimske dane, imaju sobu punu vreća za sjedenje i kauča a čak postoji i Play Station u kutu.

Čini se da je to tako bogata škola, mora da dobijate više novca nego ostale škole?

VESA AYRAS, ravnateljica:

Ne, ne dobivamo. Zapravo, to je isti novac kao i za sve.

LINTON BESSER:

U Finskoj, školama nije dopušteno prikupljati privatna sredstva ili naplaćivati naknade od roditelja.

Sve škole su ravnopravno financirane iz poreza.

VESA AYRAS:

Zapravo, u našem sustavu za učenike je sve besplatno. Ne prikupljamo nikakav novac od roditelja.

AIJA RINKINEN:

Želimo da naše škole budu ravnopravne i da imaju ravnopravne mogućnosti za organiziranje obrazovanja.

Dakle, stoga i financijski sustav treba bili jednak i jednako tretirati sve škole.

LINTON BESSER:

Mintu Latimarkijev stariji brat, Levi, ima 7 godina i ovog pslijepodneva ima matematiku.

OONA ARNEZ, učiteljica:

Imamo, kao i u prošlom terminu, poglavlje prije nego imamo slijedeći ispit.

LINTON BESSER:

U Finskoj postoje regularni ispiti ali rezultati se ne objavljuju i ne dijele.

VESA AYRAS:

Imamo dodatne testove, ali velika je razlika što mi ne uspoređujemo škole na način – ovo nije dobra škola, ovo je loša škola…

Mi samo koristimo informacije koje samostalno procjenjujemo.

LINTON BESSER:

Ali možda je pojedinačna najveća razlika u Finskom obrazovanju standard podučavanja.

Levijeva učiteljica matematike, Oona Arnez, govori pet jezika i ima postdiplomske kvalifikacije.

OONA ARNEZ:

Dakle, svatko od nas treba imati magistarski stupanj da bi bio učitelj.

Poput, primjerice, mene, koja sam učitelj matematike, kemije i fizike.

LINTON BESSER: 

U Finskoj, karijera učitelja je visoko tražena.

OONA ARNEZ:

Upisati studiranje na sveučilištu je zapravo stvarno teško. Oni uzimaju otprilike 10 posto za studiranje podučavanja. Ako uistinu želite biti učitelj, to ne može biti tvoja druga ili treća ili ne znam ni sam kakva opcija. To vam mora biti prvo.

PAIVI LATOMAKI, majka:

Vjerujem da oni znaju što je najbolje za našu djecu.

Nisam učiteljica, nemam za to potrebno  obrazovanje. Stoga se mi ne miješamo u njihov rad.

LINTON BESSER:

U Finskoj, postoji vrlo malo straha o tome hoće li se naći prava škola za vaše dijete.

PAIVI LATOMAKI: 

Mi vjerujemo da oni imaju vrlo dobre škole, stoga ne trebamo istraživati.

Otac:

Mislim da to u Finskoj nije pitanje.

PAIVI LATOMAKI:

Ne.

LINTON BESSER:

Finska je uvelike drugačija zemlja s malim homogenim društvom.

A uspjeh njezinog obrazovnog sustava zasigurno mora ponuditi nekoliko lekcija Australiji.       

VESA AYRAS:

Željela bih reći da treba pokušati graditi sustav u kojem vjerujete ljudima.

LINTON BESSER:

Čini se da je njezino ulaganje u učitelje očito mjesto za početak.

OONA ARNEZ:

Naše društvo poštuje učitelje što također znači da roditelji poštuju učitelje i ne preispituju ih,  u Finskoj je to uistinu ogromna stvar.

………………………………………..

 ♦♦ Prevela i pripemila: Anita Perković Škalic ♦  www.abc.net.au ♦♦  

………………………………………..

Oznake: