S novom 2023./2024. školskom godinom u 64 osnovne škole u Hrvatskoj krenuo je pilot projekt cjelodnevne nastave u osnovnim školama koji će se provoditi sljedeće četiri godine. U javnosti, među roditeljima, učenicima i nastavnicima još uvijek traju rasprave jesu li škole spremne za to  i hoće li za četiri godine sve osnovne škole imati uvjete za provođenje cjelodnevne nastave.

Tim povodom razgovarali smo s predsjednicom Udruge ravnatelja  osnovnih škola Antonijom Mirosavljević.

❎ Mislite li da su škole koje su se prijavile i koje će eksperimentalno provoditi pilot projekt cjelodnevne nastave spremne za to?

Uvjerena sam da jesu. U stalnoj sam komunikaciji s kolegama ravnateljima koji su dobili detaljne upute o novom projektu dok su nastavnici prošli temeljite edukacije vezane za organizaciju cjelodnevne nastave.

❎  Kakve su im mogućnosti provođenja nove organizacije nastave i produljenog rada (jer iako su radile u jednoj smjeni ipak je puno novosti) i novih aktivnosti?

Škole su od saznanja uključenosti u projekt, odmah počele sa pripremom za novu organizaciju nastave i aktivnosti tako da vjerujem da će do početka nastave sve biti spremno.

❎  Hoće li tzv. cjelodnevna nastava biti bolja, prihvatljivija za roditelje i učenike?

Nadam se da hoće, jedan od ciljeva projekta je svakako da nastava te njena organizacija bude prihvatljivija kako za roditelje tako i za učenike, ali vrijeme i sama realizacija projekta će nam donijeti detaljne odgovore.

❎  Jesu li oni, po Vašim saznanjima, spremni za takvu organizaciju školskog dana? Što će to  i koliko promijeniti u svakodnevnom ritmu i obvezama jedne obitelji?

Mislim da su roditelji znatiželjni te dase učenici vesele novoj strukturi školskog dana. Olakšat će se organizacija dana jer će sve aktivnosti obaviti u školi, a u popodnevnim satima će imati vremena za obiteljski život.

❎  Da li su učitelji i nastavnici spremni za to?

Smatram da su nastavnici pomalo sumnjičavi prema ideji projekta, što je prirodno i poželjno kada se ulazi u nešto novo, ali vjerujem da će se zbog naravi njihovog posla vrlo lako moći prilagoditi kao što smo mogli vidjeti njihovu snalažljivost prilikom on-line nastave tijekom pandemije corona virusa.

❎   A ravnatelji? Koji su, iz vašeg ravnateljskog ugla, posebno kao predsjednice Udruge ravnatelja osnovnih škola, najveći izazovi s kojima će se zaposlenici u školama morati suočiti?

Ravnatelji su spremni na sve izazove koji ih očekuju. Zaposlenici u školama svjesni su važnosti implementacije promjena kako bi pružili učenicima primjereno obrazovanje koje će biti u skladu s dinamičnim zahtjevima suvremenog društva. Naši djelatnici iznimni su u svladavanju svih izazova te im je dobrobit učenika na prvom mjestu stoga smatram da će, kao nositelji i ove reforme, iskazati svoju profesionalnost i stručnost.

Zaposlenici u školama grade mostove između akademske stvarnosti i praktičnih potreba današnjeg svijeta. Njihova posvećenost osigurava učenicima čvrste temelje za budući uspjeh i aktivno sudjelovanje u globalnoj zajednici.

❎  Posljednjih nekoliko godina uporno se govori o višku nastavnika, odnosno zaposlenih u školama. Hoće li i na koji način uvođenje cjelodnevne nastave to promijeniti, hoće li se višak nastavnika povećati ili smanjiti i kako se to planira rješavati?

Kada govorimo o višku nastavnika na tržištu rada u Republici Hrvatskoj moramo imati na umu da je demografija direktno povezana s navedenim problemom, ponajviše u manjim sredinama. Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano prati promjene broja učenika i razrednih odjela temeljem kojih je moguće izraditi projekcije zapošljavanja i zbrinjavanja tehnološkog viška nastavnika.

Uvođenjem cjelodnevne nastave došlo je do povećanja satnice pojedinih predmeta, također, kroz sljedeće 4 godine dio nastavnika otići će u mirovinu te imamo manjak stručnog kadra iz STEM područja. Uzimajući sve faktore u obzir vjerujem da će se stanje poboljšati, no svakako treba uzeti u obzir i upisne kvote na fakultetima.

❎  Koliko će se u cijelom procesu promijeniti uloga ravnatelja, koliko će Vam uvođenje cjelodnevne nastave, novih predmeta, slobodnih aktivnosti i svega ostalog, povećati obveze?

Uvođenjem cjelodnevne nastave ravnatelji će imati ključnu ulogu u organizaciji i osiguravanju da sve promjene budu uspješno implementirane. Svakako će se povećati obveze u vidu strateškog planiranja, koordinacije i organizacije, upravljanja resursima, komunikaciji sa svim dionicima, rješavanju problema, motiviranju nastavnika u njihovu profesionalnom razvoju, te ponajviše u praćenju napretka i evaluaciji. Ravnatelji će u suradnji s učiteljima kontinuirano pratiti napredak učenika, učinkovitost promjena te prikupljati povratne informacije kako bi se osiguralo postizanje postavljenih ciljeva.

Bez obzira na povećanje obveza ravnatelja, sigurna sam da će se uspješno nositi sa svim izazovima.

Projektom „Osnovna škola kao cjelodnevna škola“ osigurano je povećanje plaće za ravnatelje  kao dodatna motivacija.

Vjerujem kako će nadležno Ministarstvo uz podršku ravnatelja i učitelja kreirati nastavu koja će biti odraz budućnosti koja nas očekuje. U središtu obrazovanja uvijek je učenik, stoga će se obrazovni pristup i dalje prilagođavati individualnim potrebama učenika. 

❎  Općenito, po Vašoj procjeni je li Hrvatska spremna za cjelodnevnu nastavu, koja će se u sve škole uvesti za četiri godine?

Svaka promjena je teška i zahtijeva prilagodbu, pa tako i promjena na bolje. Zajedničkim snagama, trudom i voljom se sve može, pogotovo kad je u cilju dobrobit djece, njihovo obrazovanje i priprema za samostalni život.

❎  Mislite li da je do tada moguće provesti kompletnu pripremu, izraditi dodatne škole ili dograditi postojeće, izraditi dvorane i obaviti sve druge vrste priprema?

S obzirom da su osigurana sredstva za kompletnu pripremu, izgradnju škola, dvorana i dogradnju postojećih škola vjerujem da je kroz četiri godine moguće pripremiti i stvoriti sve potrebne uvjete za sigurno, inovativno i poticajno okruženje za učenike.

❎  Što očekujete od nove školske godine, što bi nam ona trebala pokazati i za što nas pripremiti kada je riječ o reformi obrazovanja. Jer paralelno s uvođenjem cjelodnevne nastave u procesu su i ranije poduzeti reformski zahvati…

Ova školska godina će nam pokazati kako u praksi funkcionira cjelodnevna nastava te će se iskristalizirati pozitivne promjene koje nam donosi ovaj projekt. Isto tako moći ćemo vidjeti koje aspekte treba nadograditi kako bi učenicima, nastavnicima i roditeljima mogli pružiti lakše i ugodnije školsko iskustvo. 

❎  Što Vi konkretno očekujete kako će nam škola, nastava, organizacija, slobodne aktivnosti i ostalo izgledati za pet godina?

Vjerujem kako će nadležno Ministarstvo uz podršku ravnatelja i učitelja kreirati nastavu koja će biti odraz budućnosti koja nas očekuje. U središtu obrazovanja uvijek je učenik, stoga će se obrazovni pristup i dalje prilagođavati individualnim potrebama učenika. 

Uzimajući u obzir brzi tehnološki napredak, dinamične društvene promjene te promjenjive ekonomske okolnosti, prilagodba obrazovnog sustava postaje imperativ.

Očekujem da će tehnologija biti ključna u transformaciji učionica u dinamična okruženja za učenje, a nadogradnjom i obnovom škola pružit će se više prostora za umjetničke, sportske i druge slobodne aktivnosti koje će biti kreirane prema interesima učenika.

Bitno je kontinuirano pratiti suvremene trendove i aktivno se prilagođavati novim izazovima kako bismo osigurali kvalitetno obrazovanje za generacije koje dolaze.

❎  Hoće li i koliko to biti bolja, modernija škola sa sretnijim učenicima i nastavnicima?

Današnjica od svih zahtijeva promjene i prilagodbu. Moramo ići u korak s vremenom, a  projektu cjelodnevne nastave je svakako u cilju modernizacija školstva koja bi doprinijela sreći i zadovoljstvu svima koji su uključeni u nastavni proces.

…………………………………………………………….

Napisala: Irena Kustura Rosandić

…………………………………………………………….

* Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.