Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja u školskoj godini 2022./2023. u prvi razred srednje škole upisalo se ukupno 39 953 učenika. Gimnazijske programe obrazovanja upisalo je 11 197 učenika, a strukovne 28 756 učenika. Od toga se u četverogodišnje programe upisalo 17 259 učenika, trogodišnje 10 159 upčenika, a u dvogodišnje 97 učenika. U petogodišnje strukovne programe, riječ je o medicinskim strukama, upisao se  1241 učenik.  

Što se tiče broja učenika prvih razreda srednjih škola u odnosu na prethodnu godinu 2021./2022. došlo je do povećanja broja učenika I. razreda za 1721 učenika.

Poseban porast učenika bilježi se u trogodišnjim strukovnim programima u odnosu na prethodnu godinu za 766 učenika, što u mjerodavnom Ministarstvu znanosti i obrazovanja smatraju vrlo ohrabrujućim.

Postoji, kažu, više razloga zbog čega se to dogodilo, a pozitivnim smatraju što su neka zanimanja, za koja su mislili da su nepovratno izgubljena kad je u pitanju interes učenika, pokazala određeni porast.

Ako se zna da su pojedine građevinske struke bile na rubu gašenja, izuzetno važnim drže pojačan interes učenika za zidare, vodinstalatere, ali također i za mesare i staklare. I dalje su, kao i prethodnih godina, učenicima zanimljiva zanimanja kuhara, a porastao je i broj zainteresiranih, kažu u Ministarstvu i za  niz uslužnih djelatnosti. Tradicionalno najveći interes završene osnovnoškolke pokazuju za zanimanja frizera, kozmetičara, pedikera te trgovca.  Ono što je sigurno u smislu  osvježenja programa, kažu u Ministarstvu donijelo određeni  iskorak interes je  za CNC operatera, koji je ove godine bio izrazito zanimljiv završenim osnovcima.

Brzo zapošljavanje

Što je najvažniji taj profil radnika se brzo zapošljava, a prema nekim podacima, većina tvrtki njihove usluge dobro plaća.  Važno je također, ističu u Ministarstvu, da su ti mladi ljudi nakon školovanja kompetentni za obavljanje posla, čemu, svakako, doprinosi i praktični dio obrazovanja. Ove godine  zabilježen je i porast interesa za trogodišnja zanimanja, iako će, kažu u Ministarstvu na promociji tih programa trebati još puno raditi.  U tom smislu su napravljene i izmjene Zakona o strukovnom obrazovanju koji je rađen u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom, Gospodarskom komorom i Udrugom poslodavaca, a sve kako bi učenici koji završe trogodišnje programe bili spremni za tržište rada u čemu veliku ulogu imaju njihovi mentori kod poslodavaca i u školama. Nakon Zakona slijedi i donošenje niza pravilnika

Novi Zakon, prema informacijama iz Ministarstva, poslodavcima će donijeti  više motivirane učenike, odnosno zaposlenike koji su im potrebni. Olakšat će im proces delegiranja mentora koji će se baviti učenicima. Djeca neće izgubiti dodir sa školom, što naravno i ne smiju, jer je to, ističu, institucionalna obveza i taj spoj, odnosno komunikacija između mentora u školama, koji moraju biti educirani i imati pedagoške kompetencije, i mentora  kod poslodavaca, također s tim  kompetencijama, mora biti  dvosmjerna, mora biti tijekom cijele školske godine vidljiva, a na kraju  njihov zajednički zadatak će biti  najvidljiviji u onom završnom radu koji imaju  učenici na kraju svoj strukovnog obrazovanja.

Omjer upisa učenika u gimnazije i strukovne škole je 30 naprama 70,  što inače nije europska praksa.  Strukovne se škole, kao što je poznato, dijele na trogodišnje i četverogodišnje, s tim što čak 80 posto učenika četverogodišnjih strukovnih škola, prema procjenama, upisuje visoke škole i fakultete.

Smanjenje kvota

■  Ako govorimo o trogodišnjim strukovnim i obrtničkim programima oni generiraju odmah zapošljavanje i izlazak  na tržište rada – naglašavaju u Ministarstvu. Ove godine je nakon upisa u ljetnom i jesenskom roku ostalo slobodno gotovo dvije i pol tisuće mjesta u cijeloj Hrvatskoj, u različitim programima, međutim, u kojoj su mjeri popunjeni naknadnim upisima tek će se znati kad stignu svi podaci i obavi se analiza.

U svakom slučaju postoje razlike među županijama, ali i po gradovima.  Ono što je poznato, izrazito je loš interes bio za mljekare, dimnjačare, obućarska zanimanja, drvodjelce, ali priznaju u Ministarstvu,  bilo je programa za koja uopće nije bilo interesa i oni će se, prema svemu sudeći,  maknuti iz sustava.

Kao što je poznato Ministarstvo je već ove godine smanjilo kvote za upis u pojedine programe, međutim, nakon intervencija iz lokalne zajednice velik dio tih kvota je ponovo povećan. 

■  Mi smo znali da će se to dogoditi, ali kad razgovarate s osnivačima javljaju se prijepori – pokušava se zadovoljiti ono što govore ljudi s terena, ali evo dogodi se  da odobrite programe za koje nije bilo interesa. Smanjili smo suficitarna zanimanja jer nema smisla generirati brojnost na njima – objašnjavaju u Ministarstvu i očekuju da će pojedini strukovni programi koji su postali atraktivni ove godine, rasti i slijedeće.

Kad reći – ne može više

Treba li Ministarstvo, ipak, u jednom trenutku presjeći i reći  – ta škola više ne može opstati pitanje je koje se sve češće postavlja. I kad će se to dogoditi. U Ministarstvu kažu da bi to moglo krenuti već slijedće školske godine što će omogućiti i novi Zakon o strukovnom obrazovanju i da bi se kvote za upise trebale raditi u suglasju sa Zavodom za zapošljavanje, odnosno s njihovim  preporukama o onome što na nekom prostoru  nedostaje i onome što je na nekom prostoru suficitarno.

Pitanje je također što s programima koji obrazuju deficitarne profile radnika, a učenici ih ne žele. Hoće li oni i dalje egzistirati samo na papiru.

■  Neće egzistirati samo na papiru. Neka od  tih zanimanja  su već bila pred gašenjem kad smo mislili, ok, ne treba ih više  niti nuditi, pa se sad vraća interes za njih… recimo u  građevinskom sektoru je to jako vidljivo, ali ne samo na primjeru zidara nego na zanimanjima  koja se odnose na upravljanje građevinskim strojevima… Znači revitalizacija tržišta, donijela je i pojačani interes, tako da ne  možemo puno unaprijed špekulirati o tome što će u nekom trenutku biti in, a što će biti out – poručuju.

Programa u koje se učenici uopće ne upisuju nema, ali ima onih za koje je interes padao iz godine u godinu  i koji su postali neisplativi. Oni neće moći egzistirati u budućnosti. Sad već ima mnogo razrednih odjela sa svega devet učenika, iako bi taj broj morao biti 21. Ove godine došlo je do prvog funkcionalnog spajanja nekih srodnih zanimanja koji onda mogu  objediniti učenike i tako dobiti odgovarajući broj po razrednim odjelima.

Svake godine je veliki interes za tehničara za računarstvo, za ekonomiste, za medicinske tehničare odnosno sestre.  Hotelijerski tehničari su također atraktivni i  uvijek privuku veći broj učenika nego što ima mjesta, iako su kvote za njih s obzirom na potrebe tržišta prevelike.

.………………….

Napisala: Irena KUSTURA

…………………….

Tekst je objavljen uz sufinanciranje sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija