Prema razini gospodarske razvijenosti gospodarstvo Virovitičko podravske županije na samom je dnu nacionalne ljestvice. Županija je na 14. mjestu po veličini u RH, broj stanovnika se procjenjuje na 6o-tak tisuća, broj zaposlenih u pravnim osobama u 2021. bio je 19 139 osoba što je na razini RH tek 1,4 posto svih zaposlenih.  Prema visini bruto domaćeg proizvoda po stanovniku ova se Županija nalazi na posljednjem mjestu u RH.

Svaka ozbiljnija projekcija gospodarskog razvoja poseban akcent stvalja na radnu snagu odnosno obrazovanje potrebne radne snage. Bez radne snage koja može adekvatno odgovoriti gospodarskim potrebama posebno u vremenima ubrzanog tehnološkog razvoja i, čak bismo rekli, promjene paradigme što se tiče razvojnih grana koje će karakterizirati društvo budućih desetljeća, svaka strategija, plan i razvojni program samo je plan želja.

U “Planu razvoja Virovitičko-podravske županije za razdoblje od 2021. do 2027. godine”, koji nam je HGK Županije dala na uvid, očita je nedovoljna razvijenost, manjak investicija i slaba kupovnu moć građana, a od 3 grada i 13 općina koliko Županije ima, 8 općina spadaju u područja posebne državne skrbi.

Je li moguće obrnuti trend i područje ove Županije učiniti razvojno obećavajućim i atraktivnim mjestom za radnike i svoje stanovništvo? U tom kontekstu smo postavili nekoliko pitanja Hrvatskoj gospodarskoj komori Županije Virovitičko-podravske o postojećem obrazovnom sustavu u Županiji, promociji obrazovanja i motivaciji učenika za upisivanje deficitarnih struka.

Kako unaprijediti obrazovanje u cilju gospodarskog razvoja

Uz ostale prioritete i posebne ciljeve Plana razvoja do 2027. Županije Virovitičko podravske, jedan od navedenih prioriteta je “Unapređenje obrazovanja u funkciji gospodarskog razvoja i povećanje zapošljivosti.”

Kako u HGK Županijski ured Virovitica naglašavaju, u Austriji, Njemačkoj ili Švicarskoj naučnik je zaposlenik tvrtke, a u Hrvatskoj naučnik je učenik

Kako bi se uočile slabosti i definirale prilike, napravljena je SWOT analiza i za područje odgoja i obrazovanja.

Kao postojeće snage u Županiji su navedena četiri centra izvrsnosti za provedbu redovitih strukovnih obrazovnih programa, stručno osposobljavanje i usavršavanje te četiri srednje strukovne škole koje su partneri regionalnim centrima kompetentnosti u strukovnom obrazovanju drugih županija.

Slabosti, od kojih prenosimo samo najupečatljivije, su nedovoljna suradnja s gospodarstvom, nedovoljno obrazovnih programa usmjerenih na prekvalifikaciju, smanjenje broja učenika u osnovnim i srednjim školama te nezadovoljavajuća realizacija cjeloživotnog učenja.

Kao najznačajnije razvojne prilike izdvajamo mogućnosti korištenja EU fondova za razvoj obrazovanja, provedbu nacionalne obrazovne reforme te mogućnosti veće kvalitete strukovnog obrazovanja.

Prijetnje koje mogu onemogućiti realizaciju ovih prilika su institucionalne prepreke i  odnose se na manjak sredstava za ulaganje u obrazovnu infrastrukturu, nekorištenje  EU fondova u funkciji obrazovanja, sporu i kompliciranu provedbu obrazovne reforme.  Zanimljivo je da su kao prijetnja obrazovanju navedeni  bolji uvjeti rada i života u zemljama članicama EU nego u Hrvatskoj, posebno za mlade i obrazovane.

Razvoj partnerstva obrtničkih škola i regionanih centara kompetentnosti

Prava tema koju bi bilo zanimljivo pratiti jest kako slabosti pretvoriti u snage, a prijetnje u prilike – riječ je o općem mjestu svake bolje marketinško-poslovne aktivnosti. Budući da se svaki značajniji korak naprijed u obrazovanju ne može učiniti samostalno i to u najnerazvijenoj županiji, ključno je, a čega su u Županijskoj komori svjesni,  s kakvim razvojnim potencijalima Županija raspolaže.

Odgovor na to pitanje, primjenjiv na Virovitičko podravsku županiju glasi: potencijal srednjoškolskog obrazovanja je jačanje  obrtničkih zanimanja  zasnovan na razvoju suradnje i partnerstva strukovnih škola i regionalnih centara kompetentnosti te na   strukovnom obrazovanju.

Prema informacijama iz HGK – Županijske komore Virovitica, tijekom studenog 2021. godine provedena je on-line anketa: Kako gospodarstvu Virovitičko-podravske županije osigurati potrebnu radnu snagu?

Rezultati će biti polazna osnova za raspravu na tribini koja je planirana za svibanj/lipanj ove godine, a prema rezultatima, 79,2% ispitanih osiguravaju provedbu stručne prakse za učenike i studente, a 66% ispitanih smatraju da osiguravanjem stručne prakse osiguravaju kvalitetnu radnu snagu.

Manjak obrtničkih struka u Županiji

Prema podacima Područnog ureda Virovitica HZZ-a, protekle godine su, prema objavljenim prijavama za radnicima, najviše su traženi: prodavači, konobari, poljoprivredni radnici, kuhari, medicinske sestre, medicinski tehničari, njegovatelji, zidari, brusači, ličioci, šivači obuće, stolari, vozači teretnih vozila, tesari, bravari, elektroinstalateri, pekari.

Također, prema preporukama za obrazovnu politiku u 2022., obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika za područje Virovitičko-podravkse županije u trogodišnjem studiju su: obućari, šivači, mesari, tesari, bravari, zidari, kuhari, vodoinstalateri, stolari, pekari, limari, strojobravari, zavarivači, vozači i instalateri grijanja. Zanimanja koja su potrebna a za koja treba četvorogodišnje ili petogodišnje srednjoškolsko obrazovanje su medicinska sestra i medicinski tehničar.

Suficitarna zanimanja za koja treba smanjiti broj učenika u Županiji su frizeri, prodavači i cjećari te agroturistički tehničari, komercijalisti, ekonomisti i kozmetičari.

Model dualnog obrazovanja za jedanaest zanimanja

Kako europski, tako i hrvatski strateški dokumenti i propisi, vezani za strukovno obrazovanje, nastoje osigurati kvalitetno praktično iskustvo tijekom školovanja, tzv. učenje temeljeno na radu.

Oblik strukovnog obrazovanja koje kombinira učenje u školi i na radnom mjestu,  dakle dualno obrazovanje, naglasak stavlja na visokokvalitetnu suradnju između obrazovanja i svijeta rada.

Tijekom obrazovanja učenici uče u simuliranim i stvarnim uvjetima poslovnih procesa te im se znatno povećavaju mogućnosti zapošljavanja.

Prema modelu dualnog obrazovanja, koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH eksperimentalno počelo provoditi od školske godine 2018. – 2019. na taj se način obrazuju zanimanja: dimnjačar, staklar, soboslikar, ličilac, dekorater, intermedijski fotograf, frizer, kozmetičar, a od školske godine 2020. – 2021. u eksperimentalnoj provedbi je obrazovanje po dualnom modelu za kuhara, konobara i cnc operatera.

Kako u HGK Županijski ured Virovitica naglašavaju, u Austriji, Njemačkoj ili Švicarskoj naučnik je zaposlenik tvrtke, a u Hrvatskoj naučnik je učenik. U navedenim zemljama taj model postoji na svim razinama obrazovanja, u Hrvatskoj se odnosi na srednje strukovno obrazovanje. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je predvidjelo i poticaje za poslodavce koji su partneri u dualnom obrazovanju.

Srednjoškolsko obrazovanje u Virovitičko-podravskoj županiji

Što se tiče srednjoškolskog obrazovanja, prema informacijama iz Upravnog odjela za obrazovanje i demografiju Virovitičko-podravske županije, srednjoškolsko obrazovanje na području Županije organizirano je u deset srednjih škola koje je u školskoj godini 2020./2021. pohađalo 2.615 učenika.

Gimnaziju Petra Preradovića u Virovitici pohađalo je 352 učenika, Industrijsko-obrtničku školu Virovitica 283 učenika, Tehničku školu Virovitica 404 učenika, Industrijsko-obrtničku školu Slatina 250 učenika, Katoličku klasičnu gimnaziju s pravom javnosti u Virovitici 75 učenika, Srednju školu Marka Marulića u Slatini 392 učenika, Srednju školu Stjepana Sulimanca u Pitomači  210 učenika, Srednju školu “Stjepan Ivšić” u Orahovici 206 učenika, Strukovnu školu u Virovitici 404 učenika, Glazbenu školu Jan Vlašimsky 39 učenika.

Na području Županije djeluje jedan učenički dom s kapacitetom 130 jedinica, a novi učenički dom je u postupku izgradnje.

………………………………………………………….

…………………….

Napisala: Anita PERKOVIĆ ŠKALIC

…………………….

Tekst je objavljen uz sufinanciranje sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija