Howard Gardnerova teorija višestruke inteligencije identificira osam tipova inteligencije:

• Prostornu (sposobnost vizualizacije trodimenzionalnih objekata)
• Prirodoslovnu (sposobnost razumijevanja i čitanja prirode)
• Glazbenu (sposobnost raspoznavanja zvuka, raspona, tona, ritma i   boje zvuka)
• Tjelesno-kinestetičku (sposobnost kordinacije uma i motoričkih pokreta)
• Lingvistička ( sposobnost upotrebe riječi da bi se izrazile misli i osjećaji)
• Logičko-matematička (sposobnost kvantifikacije, postavljanja hipoteza i dokazivanja predviđanja)
• Intarpersonalna (sposobnost razumijevanja nečijeg bića, emocija i potreba)
• Interpersonalna (sposobnost osjećanja tuđih emocija, namjera i motiva)

Premda emocionalna inteligenicja nije posebno imenovana na Gardnerovoj listi, moglo bi se tvrditi da je ona uključena u svaki od osam navedenih tipova.

Što je emocionalna inteligencija?

Iako je student na postdiplomskim studijama Wayne Leon Payne prvi upotrijebio termin “emocionalna inteligencija” u svojoj doktorskoj disertaciji 1985, ta se fraza nije ponovno pojavljivala u akademskim istraživanjima sve do 1990, kada su dva sveučilišna profesora – John Mayer i Peter Salovey – proveli istraživanje kojim bi mjerili razliku sposobnosti osobe unutar i oko emocija.

Navedeni profesori su također razvili dva testa za mjerenje emocionalne inteligancije. U njihovom orginalnom okviru, oni definiraju emocionalnu inteligenciju na slijedeće načine:

• Sposobnost identificiranja emocija u samom sebi kao i u drugima
• Sposobnost povezivanja vlastitih emocija u misaone procese
• Sposobnost procesuiranja kompleksnih emocija
• Sposobnost reguliranja vlastitih emocija kao i emocija drugih

Moguće je da je najpoznatiji istraživač emociolane inteligencije Daniel Goleman, koji je dobio dopuštenje Mayera i Saloveya u svrhu pisanja svoje knjige 1996 “Emocialna inteligencija”. Nakon što su Oprah i Dr. Phil iskoristili svoje emisije da predstave Golemanov rad, ta fraza, a i pokret za razvoj emocionalne inteligencije su uzeli maha.

Prema Golemanu, emocionalna inteligencija je kapacitet osobe da upravlja svojim emocijama kako bi ih prikladno i precizno izrazila.

Zabavna činjenica: u svojoj knjizi, Goleman navodi da je emocionalna inteligencija glavni čimbenik predviđanja uspjeha na radnom mjestu; konkretno, on tvrdi da emocionalna inteligencija čini  67 posto sposobnosti koje se drže potrebnim za superiorna svojstva kod vođa, te je 200 posto važnija nego specifična tehnička stručnost ili kvocijent inteligencije.

Kojih je pet dimenzija emocionalne inteligencije?

On nadalje poimenice navodi pet kategorija koje čine emocionalnu inteligenciju: samosvijest, samoregulacija, motivacija, empatija i socijalne vještine.

• Samosvjesna osoba poznaje svoje vlastite snage i slabosti i razumije kako njezine riječi i ponašanje utječu na druge ljude. Oni su prijemčivi za konstruktivnu kritiku i obično uče iz nje.

• Samoregulirana osoba zna kako ograničavati i kontrolirati svoje emocije kada je njihov živčani sustav aktivan.

• Samomotivirana osoba je “elastična” i  upravljana prema uspjehu iznutra, za razliku od motivacije potaknute novcem, slavom ili drugim vanjskim čimbenicima.

• Empatična osoba je suosjećajna i ulaže napore kako bi se povezala s drugima na dubljoj razini, njoj je nepatvoreno stalo do drugih ljudi i one su talentirani aktivni slušatelji.

• Osoba koja ima visoko razvijene socijalne vještine zna kako uspostaviti odnose povjerenja i zadobiti poštovanje od drugih.

Emocionalna se inteligencija pojavljuje u mnogim područjima obrazovanja

Oni koji su upoznati s CASEL-ovim okvirom socijalno-emocionalnog učenja (SEL) prepoznat će neke sličnosti.

U središtu je pet socijalnih i emocionalnih kompetencija  koje podupiru učenje i osobni razvoj: samosvijest, upravljanje sobom, odgovorno donošenje odluka, vještine u odnosima i socijalna svijest.

Ovih pet kompetencija su okružene sa četiri kritična okruženja u kojima žive učenici u razvoju i četiri konteksta u kojima ti dionici mogu poduprijeti učenike dok oni razvijaju socijalno-emocionalne vještine:

• Kroz izravne i neizravne SEL upute i klimu u učionici
• Kroz školske kulture, prakse i politike
• Kroz autentična partnerstva s obiteljima i skrbnicima
• Kroz usklađene mogućnosti učenja u zajednici

Emocionalna inteligencija se također pojavljuje u društveno/komunalnom konstruktivizmu koje tvrdi  da “razina potencijalnog razvoja je ona razina na kojoj se odvija učenje….ona uključuje kognitivne strukture koje su još u procesu sazrijevanja, ali koje mogu sazrijevati samo pod vodstvom ili u suradnji s drugima.

Kao što je socijalno okruženje potrebno za učenje općenito, Goleman i drugi istraživači koji su proučavali emocionalnu inteligenciju tvrde da ista istina vrijedi za razvijanje emocionalne inteligencije. Albert Bandura koji je razvio teoriju socijalnog učenja, dijelio bi isto mišljenje. Da biste saznali više o komunalnom konstruktivizmu i teoriji socijalnog učenja, pogledajte Teaching The Child Downstream: In Favor Of Communal Constructivism i Albert Bandura’s Principles of Learning Theory.

Što kaže istraživanje?

Sureman i sur. (2006) su objavili rad pod naslovom Emocionalna inteligencija_Na što istraživanje uistinu ukazuje? U svom radu oni citiralju slijedeće studije i nalaze koji se tiču emocionalne inteligencije:

• Rosete & Ciarrochi (2005) povezuju EI i učinkovitost vodstva u grupi osoblja izvršne razine
• Van Rooy & Viswesvaran (2004) su pronašli korelaciju između EI i postignutih rezultata u karijeri i akademskih područja nakon što su istraživali 69 neovisnih studija
• Cavalla & Brienza su proučavali preko 300 menadžera u Johnson & Johnson koristeći ECI (Listu emocionalnih kompetencija) i pronašli da su najbolji direktori više ocijenjeni u svim domenama emocionalne inteligencije nego ostali izvođači
• Bar-On, Handley & Fund (2005) su mjerili emocionalnu inteligenciju i izvedbu u vojnim snagama američkog ratnog zrakoplovstva i pronašli da su izvrsni  izvođači  postigli znatno više rezultate u područjima EI nego lošiji izvođači.
• Stone, Parker & Wood (2005) su pronašli da su natprosječni direktori ( najboljih 20 posto od uzorka) postigli značajno više rezultate nego ispodprosječni izvođači (donjih 20 posto uzorka) u svim dimenzijama EI
• Boyatzis & Sala (2004) su ustanovili korelaciju između razine samosvijesti i socijalne svijesti ravnatelja i zadržavanja u školi
• Meta analiza koju su proveli Durlak & Weissberg (2005) je pronašla da škole koje promoviraju jednu ili više SEL kompetencija vide smanjeno antisocijalno ponašanje i agresiju kod učenika, manje većih disciplinskih problema te smanjen broj suspenzija u školi; uz to, otkrili su da su isti učenici poboljšali pohađanje nastave, imali su veći GPAs (nap.prev. – prosječna ocjena)  i bolje rezultate na testovima.

Kako učitelji mogu njegovati emocionalnu inteligenciju kod svojih studenata?

Najbolji način za učitelje da pomognu učenicima da rastu u područjima socijalne inteligencije je da u svaku lekciju uključe aktivnosti suradnje i socijalnog učenja.

Aktivnosti temeljene na diskusiji poput Sokratovih seminara, filozofske stolice, Paidea seminara i diskusije u velikim grupama na određene teme su izvrstan kontekst za učenike da vježbaju pet temeljnih vještina. Na primjer:

• Učenici vježbaju samosvijest obraćajući pozornost svom govoru tijela, pojavljujući se pripremljeni i svjesni određenih pristranosti i predrasuda koje se mogu pojaviti
• Učenici prakticiraju samoregulaciju suzdržavajući se od dominacije u razgovoru i iskazivanja nepoštovanja ako su uvrijeđeni nečim što je netko drugi iznio te slušajući aktivno ostale govornike
• Učenici vježbaju društvene vještine uključujući i druge u diskusiju, slažući se ili ne slažući na promišljen način i izražavajući interes u ono što drugi imaju za podijeliti

Učitelji dodatno mogu njegovati emocionalnu inteligenciju uključivanjem učenika u učenje temeljeno na pitanjima što prirodno unaprjeđuje samosvijest i socijalnu svijest kroz znatiželju i otkrivanje.

(Kako vi promovirate emocionalnu inteligenciju u svojim razredima? Na razini cijele škole? Voljeli bismo čuti vaše najbolje primjere iz prakse)

……………………………………..

♦♦ IZ STRANIH MEDIJA: teachthought.com  ♦ Pripremila i prilagodila Anita PERKOVIĆ ŠKALIC ♦♦

………………………………………..