“Možemo li postati zemlja inovacija?”; “Kakav doprinos razvoju gospodarstva zasnovanog na inovacijama može dati Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu?”; “Što povezuje nas s drugim fakultetima i akademijama?”; “Kakvo sveučilište trebamo?”

Na ta pitanja u svom govoru na obilježavanju Dana Fakulteta elektrotehniike i računarstva dao je njegov dekan  Gordan Gledec.

Na početku svog govora podsjetio je da je prošle godine dio gospodarstvenika tražio da osobno uruče nagrade najboljim studentima i istraživačima.   _ To nam je još jednom pokazalo koliko su čvrste veze između FER-a i gospodarstva – naglasio je Gledec.

Upozorio je da je promjene uzrokovane visokom tehnologijom mnogima  teško pratiti, a njihov glavni pokretač su znanje i inovacije. _ Obrazovanje je jedini način da držimo korak s naprednima. Temelj snage najjačih svjetskih ekonomija leži u visokotehnološkom sektoru, čiji je napredak nezamisliv bez obrazovanja i istraživanja. Premda se Hrvatska ne može uspoređivati s vodećim ekonomijama svijeta, itekako se možemo ugledati u zemlje koje su pri samom svjetskom vrhu po BDP-u po glavi stanovnika, kao što su Švedska, Finska, Irska ili Danska, a koje su s nama usporedive i po veličini i po broju stanovnika – istakao je Gledec. Kazao je da te zemlje osiguravaju dobre uvjete života svojim stanovnicima zbog čega privlače talente stvarajući depopulaciju u zemljama iz kojih oni dolaze.

– Oni nam pokazuju da su promjene na bolje moguće ako ima volje i pameti. Mnogi teško mogu pratiti brzinu promjena koje su zadnjih desetljeća donijele visoke tehnologije, a još teže prihvatiti činjenicu da za malene zemlje oslanjanje na tradicionalne industrije bez inovacija, pogotovo onih u kojima zbog ekonomije razmjera pobjeđuju veći i mnogoljudniji, nije održivo ni za zadržavanje stečenih pozicija zbog konkurencije, a kamoli za rast – ukazao je  Gledec na probleme koje muče mnoge zemlje, uključujući i Hrvatsku..

Izuzetno važnim smatra što je u Hrvatskoj stasala nova generacija inovatora koja je počela mijenjati mentalno stanje nacije, i koja je svojim uspjesima pokazala da se i u Hrvatskoj može uspjeti.edec.

Kao primjer naveo je Infobip, ali dodao je da ima još takvih primjera na vidiku jer se stvorila kritična masa ljudi koja je spremna pogurati promjene, a pri tome ne misli na vlast.  Dekan FER-a podsjetio je da je Amazon u Hrvatskoj nedavno otvorio svoj ured za razvoj, da domaća ICT industrija ostvaruje dvoznamenkaste stope godišnjeg rasta te da je najvažniji resurs te industrije visokoobrazovana radna snaga.

– Nemogućnost popunjavanja potreba za tom radnom snagom tog područja glavna je opasnost da sektor dođe u zasićenje i prestane biti motor koji Hrvatsku gura naprijed. Prema najoptimističnijim procjenama, u Hrvatskoj oko 2.000 studenata završi neki studijski program koji je kompatibilan s ICT-om. To je daleko premalo za popunjavanje trenutnih potreba ICT-a, čak i uz pretpostavku da se nitko ne iseli iz Hrvatske u potrazi za boljim uvjetima rada – rekao je Gledec. Naglasio je da Hrvatska ne može zadovoljiti potrebe ICT-a za rastom te uspozorio  da nijedna globalna ICT sila stručnjake nije pronašla bez dotoka globalnih talenata.

Gledec je naveo da su inženjerski studiji u gotovo cijeloj Europskoj uniji besplatni, najčešće putem državnog sufinanciranja, što mnoge studente potiče na dolazak i ostanak u zemlji koja im to omogući.

Učiniti Hrvatsku privlačnom

– Ključno je pronaći načine kako Hrvatsku učiniti privlačnom za one najbolje. Primjeri poput Rimac automobila pokazuju da je to nužno i moguće. Kod njih rade stručnjaci iz 35 različitih zemalja, a neki od njih imaju profile znanja kakvih u Hrvatskoj uopće nema. Trebamo privući globalne talente, internacionalizirati studije, povećati dostupnost rizičnog kapitala za pokretanje startupovima i prepoznati ICT kao vertikalnu stratešku djelatnost koja će dobiti istinsku potporu države – kazao je dekan FER-a, te podsjetio da je Hrvatska do sada ICT pogrešno tretirala kao sekundarnu, uslužnu djelatnost. Nužno je prema njegovim riječima to promijeniti jer samo zemlja koja je ICT prepoznala kao ključnu vertikalnu djelatnost može ubrzati svoj razvoj.

– Gospodarstvo utemeljeno na znanju počiva na inovacijama koje proizlaze iz znanstvenih istraživanja. Znanstvenike stvara obrazovni sustav, a on se puni iz raspoloživog demografskog bazena. Promatramo li samo osnovnoškolsko obrazovanje, ne možemo zamisliti lošiji početak lanca sustava vrijednosti na kojima počiva ekonomija utemeljena na znanju, inovacijama i poduzetništvu. Hrvatska bi po broju učenika koji su osmi razred osnovne škole završili s ocjenom 5.0 trebala biti daleko ispred Singapura po broju genijalaca. Samo u Zagrebu više od jedne petine osnovnoškolaca su super-odlikaši, odnosno gotovo 1.600 učenika završilo je osmi razred osnovne škole sa super peticom. Ti su brojevi javno dostupni, lako ih je provjeriti u školskom e-rudniku – ustvrdio je dekan FER-a.

Inflacija odlikaša

– Poruka koju tako šaljemo učenicima loša je na više razina. Kažnjava se svaki neuspjeh. Samo jedna četvorka može im onemogućiti upis u željenu srednju školu. Učenicima se šalje poruka da moraju biti najbolji u svemu, što ih zapravo neće učiniti dobrima ni u čemu i onemogućit će im prepoznavanje onoga u čemu su dobri i za što su nadareni. Kako je moguće da Hrvatska kao rasadnik super-odlikaša postiže ispodprosječne rezultate na PISA testovima. To pokazuje gdje nam je obrazovni sustav i da ga nužno treba mijenjati – kritizirao je dekan FER-a obrazovni sustav i inflaciju odlikaša na što već godinama upozoravaju brojni stručnjaci.

_ Da bismo mi na fakultetu vidjeli promjene, treba proći 12 godina, to su tri izborna ciklusa, za vrijeme kojih će barem jednom doći do promjene vlasti, zaustavljanja reformi i pokretanja nove s jednakim, nikakvim šansama za uspjeh. Još će mnoge generacije biti žrtve ovakvog sustava sve dok netko ne shvati da je obrazovanje kao i obrana nacionalni interes oko kojeg treba postići konsenzus. Za lošu situaciju u školama nimalo nisu krivi učitelji, koji su osim potpune degradacije ugleda svog poziva, često izloženi pritiscima da djeci daju ocjene koje nemaju uporište u stvarnom znanju. To je pogubno jer od početka urušava sustav vrijednosti za preostali tijek obrazovanja te profesionalni put mladih ljudi. Sve te negativnosti propagiraju se ne samo do fakulteta nego i kasnije – rekao je Gledec.

Objektivno vrednovati znanje

Zalaže se za uvođenje objektivnog vrednovanja znanja na osnovnoškolskoj razini, osiguravanje uvjeta da učitelji neometano rade svoj posao.

Posebno je naglasio važnost Zagrebačkog sveučilišta kao najvećeg, najraznovrsnijeg i najmnogobrojnijeg sveučilišta.

_Često se volimo pohvaliti da je naše sveučilište najstarije u ovom dijelu Europe, ali tradicija ne znači puno ako smo opterećeni prošlošću i ne gledamo u budućnost. Sveučilište mora zauzeti puno aktivniju i važniju ulogu u životu zemlje jer bez toga nema transformacije u konkurentno gospodarstvo niti prosperiteta koji će zaustaviti daljnju depopulaciju koja već sada poprima razmjere nacionalne katastrofe – rekao je Gledec, ali i dodao da potencijala ima.

_Na poznatoj Šangajskoj listi u industriji hrane naše je Sveučilište je u prvih 150, u matematici unutar prvih 400, u fizici, ekologiji, biotehnologiji i kliničkoj medicini unutar prvih 500. U pomorskom inženjerstvu smo 43. u svijetu. FER prema brojnim metrikama zauzima prvom mjesto među istraživačkim institucijama u Hrvatskoj, a prepoznati smo i izvan zemlje. Na našem se fakultetu trenutno provodi 260 projekata ukupne vrijednosti od oko tri milijarde kuna, od čega otprilike sedmina otpada na FER, a namijenjena je zapošljavanju istraživača i nabavi opreme – dodao je dekan FER-a. Bez opterećenja državnog proračuna zapošljavamo gotovo 350 zaposlenika, dapače iz njihovih plaća mi ova godine svakog mjeseca punimo proračun s milijun i pol tisuća kuna. Na svaku kunu koju dobijemo od države, još kunu dobijemo iz projektne i istraživačke suradnje. Surađujemo s domaćim i inozemnim kompanijama, što su pretpostavke za izgradnju snažnog ekosustava za pokretanje gospodarstva utemeljenog na znanju i inovacijama – zaključio je Gledec.

Povezivanje tehnologije i umjetnosti

Dekan je dodao da je važno povezati sve sastavnice Sveučilišta kako tehnološki razvoj ne bi postao “dehumaniziran i lišen doticaja s čovjekom”.

– Dobro je poznata činjenica da u tipičnom startupu orijentiranu na razvoj proizvoda svega trećinu čine inženjeri, a druge dvije trećine ostali stručnjaci društvenog, humanističkog i umjetničkog usmjerenja. Upravo ova činjenica pokazuje kako ICT može preoblikovati tržište rada. Pojedina područja koja su bila poslovično bitno teže zapošljiva na standardnim radnim mjestima odjednom su prepoznata kao nužna i važna. Najbolji primjer toga su tvrtke koje rade videoigre jer je u njima komplementarnost timova iznimno važna, a  ostvaruju zapažen uspjeh na međunarodnom tržištu i bitan su izvozni segment – istakao je Gledec te dodao da je diplomski studij dizajna razvoja videoigara koji se trenutno priprema i koji će se izvoditi na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu izvrstan primjer povezivanja umjetničkog i tehnološkog.

Prema mišljenju dekana FER-a Gordana Gledeca Sveučilište u Zagrebu nalazi pred važnom prekretnicom.

– Uskoro ćemo birati novo vodstvo. Moramo pametno zacrtati smjer razvoja jer će to imati puno širi društveni značaj. Naše je sveučilište veliko, a velikim je sustavima teško upravljati, a još teže ih je mijenjati. U prethodnom su razdoblju propuštene brojne prilike da se sveučilište transformira u poduzetničko, otvoreno za suradnju. Sveučilište ne smije živjeti pod staklenim zvonom, samodopadno i oholo se skrivati pod oklopom autonomije skrojene po vlastitoj mjeri i baviti se samim sobom i unutra izazvanim problemima. Trebalo bi se baviti realnim izazovima koji mogu dati doprinos gospodarstvu. Naravno, ne zaboravljajući ni ostale misije sveučilišta. Nažalost, u posljednjih sedam godina Sveučilište u Zagrebu propustilo je bezbroj prilika djelovati kao istinski kohezivni faktor među svojim sastavnicama – kritizirao je Gledec vodstvo Zagrebačkog sveučilišta dok je rektor Damir Boras sjedio pre njim.

Sveučilište s mnogo prednosti

– Naše sveučilište ima brojne prednosti koje druga sveučilišta nemaju. Imamo sastavnice koje pokrivaju praktički sva područja ljudske djelatnosti. Sveučilište nije i ne smije biti teški veliki monolit, samo kako bi se ukalupilo sastavnice i lakše provodilo centraliziranu volju, nego mora djelovati u pravcu razvoja boljeg i pozitivnog efekta umrežavanja koji će zahvatiti cijelo sveučilište. Ohrabruje nas činjenica da s mnogim fakultetima i akademijama dijelimo viziju razvoja Sveučilišta i da su oni spremni preuzeti odgovornost i pomoći da svi zajedno razvijamo sveučilište kakvo zaslužuju naši studenti, naši istraživači, naši umjetnici, naše gospodarstvo, a posebno svi građani Hrvatske, sveučilište koje je otvoreno, pošteno, čestito, časno, iskreno, pravedno i u kojem vlada ljudski integritet, u kojem se rad prepoznaje i nagrađuje, u kojem se na temelju rada i sposobnosti napreduje i u kojem je bitno što znaš, a ne koga znaš – napomenuo je Gledec.

– Ako u rektorskom programu nekog od kandidata ili kandidatkinje prepoznate viziju modernog i otvorenog sveučilišta, okrenutog prema studentima i istraživačima, viziju sveučilišta u kojem je kritika konstruktivna i poticajna i u kojem se kritičare smatra prijateljima, viziju sveučilišta i rektorata kao servisa jakim fakultetima, viziju sveučilišta koje surađuje, spaja i potiče, viziju sveučilišta odgovornog prema društvu koje ga financira, viziju sveučilišta koje je grad na gori, ako to sve prepoznate, znat ćete i koga ćemo podržati da vodi Sveučilište u sljedećim godinama – zaključio je dekan FER-a, kojeg su okupljeni nagradili pljeskom.

Kvartet Gubec, koji je nastupio na obilježavanju Dana FER-a, izveo je poslije dekanovog govora pjesmu koju je, kako su rekli, on naručio.

– Nama je naš dragi dekan, profesor Gledec rekel da ima želju. On bi zaželil’ puno uspeha i zdravlja gosponu rektoru Borasu s pjesmom ‘Ak sem ti srčeko ranil’ – rekao je jedan od članova Kvarteta, što je nasmijalo okupljene.