Na listi najcitiranijih znanstvenika na svijetu ove godine nalazi se i nekoliko znanstvenika hrvatskog podrijetla. Dio njih – Ivica Đikić, Igor Rudan, Marin Soljačić i Ivica Letunić javnosti su dobro poznati. Prof. dr. sc. Ivica Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu na popis 0,1 posto najcitiranijih svjetskih znanstvenika uvršten je treću godinu zaredom na polju molekularne biologije i genetike.
U kratkoj biografiji koja je objavljena na stranicama njegovog Sveučilišta stoji da je prof. Đikić vodeći stručnjak u području biologije ubikvitina i istraživanja raka. Navedena su i priznanja koja je za svoj rad dobio – od članstva u njemačkoj Akademiji znanosti Leopoldina, Europskoj akademiji znanosti pa do počasnog članstva u Američkoj akademiji znanosti i umjetnosti. Njegove 322 objavljene publikacije citirane su ukupno 34.852 puta.
Drugi put na toj listi našlo se i ime prof. dr. sc. Marina Soljačića s Massachusetts Institute of Technology za radove objavljene iz područja fizike. Ubrojilo se njegovih 338 radova koji su citirani 24.296 puta. Najcitiraniji mu je rad u kojem se opisuje bežićni prijenos energije koje ga je doveo u središte zanimanja svjetskih medija.
Na listu je četiri puta dospio i dr.sc. Ivica Letunić za postignuća u području biologije i biokemije. Dr Letunić radi u Njemačkoj, u svojoj tvrtci Biobyte Solutions. Uoči pandemije njegovo i ime skupine uglednih hrvatskh znanstvenika našlo se na popisu autora znanstvenih radova koji sačinjavaju do sada najveću studiju genoma tumora, objavljenih u časopisu Nature.
Četvrti put na listi najcitiranijih nalazi se i prof. dr. sc. Igor Rudan sa Sveučilišta u Edinburghu. Dva prva puta na listu je dospio zbog radova objavljenih u području molekularne biologije i genetike, a zadnje dvije godine za interdisciplinarna područja znanosti. Referenta su njegova 582 rada koja su citirana 60.526 puta. O svojoj i poziciji svojih kolega na toj prestižnoj svjetskoj listi prof. Igor Rudan oglasio se i na svom facebook profilu.
„Ukoliko nemate otkriće vrijedno Nobelove nagrade, drugo vrijedno priznanje koje znanstvenik može iščekivati svake godine je uvrštenje na popis koji se nekad zvao “Vodeći znanstveni umovi svijeta”, a danas se zove “Visoko citirani znanstvenici svijeta”. Izrađuje se temeljem analiza citiranosti znanstvenih radova u prethodnih 10 godina. Taj popis ne nagrađuje pojedinačna otkrića, već ukupni doprinos znanosti tijekom duljeg vremenskog razdoblja.
Ovaj popis izdvaja znanstvenike koji su prema svojoj citiranosti bili među 0,1% najuspješnijih u svijetu, u nešto više od 20 područja znanosti. Drugim riječima, na svakih 1000 aktivnih znanstvenika ovaj popis izdvaja samo po jednog koji je svojim utjecajem odskočio iznad svih ostalih“ napisao je Rudan, dodajući da se Nobelove nagrade dodjeljuju samo za vrlo velika, često i neočekivana otkrića, a da znanstvenici na toj listi, „ koju je nekada izrađivao Thomson Reuters-ov “Web of Science”, a danas je njegovo izrađivanje preuzela tvrtka “Clarivate Analytics”, svakako spadaju među najposvećenije, najaktivnije, najizdržljivije i najupornije u svom poslu“.
Iako su u vrhu svjetske znanosti, četvorica uglednih hrvatskih znanstvenika, hrvatskih priznanja nemaju. Podsjetio je na to i sam Rudan.
„Osim uvrštenosti na ovaj najprestižniji, a možda i najobjektivniji popis svjetskih znanstvenika, što mislite, što još zajedničko imamo Ivica Letunić, Ivan Đikić, Marin Soljačić i ja?
Lakše je nego što mislite: niti jedan od nas četvorice nije ni na koji način pridružen ili učlanjen u Hrvatsku Akademiju Znanosti i Umjetnosti (HAZU), barem koliko mi je poznato“ napisao je Rudan. Uočio je da na tom popisu nema nikog iz hrvatskih znanstvenih ustanova.
No, na popisu ima još znanstvenika hrvatskog podrijetla. To su, javnosti manje poznati, dr. sc. Zora Modrušan, molekularna biologinja zaposlena u tvrtki Genentech, prof. dr. sc. Vlado Perković koji živi i radi u Australiji, prof. dr. sc. Tomislav Rovis iz Kanade.
Prema listi najbolje sveučilište na svijetu i dalje je Harvard gdje radi 188 najcitiranijih znanstvenika na svijetu. ( Irena Kustura )