Obrazovanje
NIKOLA DMITROVIĆ, RAVNATELJ ZAGREBAČKE PETNAESTE GIMNAZIJE KOJA JE PRVA PRIJE 7 GODINA UVELA PRIJEMNE ISPITE:
Uspjeh ne dolazi preko noći i traži angažman učenika i nastavnika
objavljeno: 12. rujna 2022.
Napisao:

Iako se o prijemnim ispitima za upis u srednje škole govorilo već neko vrijeme, ove godine po prvi put su provedeni u sedam zagrebačkih gimnazija.Ipak, prije promjene Pravilnika o upisu učenika u srednje škole koom je to omogućeno, najbolja hrvatska gimnazija, zagrebačka Petnaesta gimnazija, uz posebno odobrenje mjerodavnog Ministarstva znanosti i obrazovanja, prijemne je uvela prije sedam godina. Ravnatelja Petnaeste gimnazije, profesora Nikolu DMITROVIĆA pitamo jesu li prijemni dobar način selekcije učenika.

Trenutno je to jedini mogući način selekcije. Svjedoci smo da visoke ocjene, koje kandidati pri upisu u srednje škole donose iz osnovne škole, nekad ne prati i odgovarajuća razina znanja. Pisanje provjere posebnih znanja (poznate i kao prijemni) je stresna situacija, ali vjerujem da je to manji stres od stresa koji kandidat proživljava kroz osnovnu školu, strepeći hoće li dobiti četvorku zbog koje neće imati niti šansu upisati gimnaziju po izboru. Prijemni se može gledati i kao prva pisana provjera znanja iz matematike koja kandidatima može dati smjernicu o trenutnom znanju i je li to dovoljno za pohađanje određene srednje škole.

Što je donio učenicima, a što školama?

■  Prijemni je donio kandidatima koji u osnovnoj školi nisu prošli s 5.0 šansu za upis željene gimnazije. Onima s 5.0 i znanjem koje stoji iz te ocjene donijelo je veću šansu za upis. Škole su uvođenjem prijemnog riješile problem prekobrojnog upisa do kojeg je dolazilo jer nije bilo moguće napraviti razlike među kandidatima koji su imali 5.0. Upisivanjem kandidata koji na prijemnom postignu bolji rezultat povećava se i kvaliteta škola.

Je li dovoljno povećanje bodova za prijemni s pet na deset? Je li to dovoljno, naspram prosjeka pet nula i svih mogućih dodatnih bodova, za kvalitetnu selekciju?

■  Već samo uvođenje prijemnog bilo je dovoljno da riješi većinu problema s kojima smo se susretali tijekom procesa upisa. Povećanje broja bodova s pet na deset stavilo je dodatni fokus na znanje, a ostali dodatni bodovi su to da pomognu kandidatu, ali opet da ne budu presudni za upis.

Ravnatelj zagrebačke Petnaeste gimnazije, profesor Nikola DMITROVIĆ

Vaša škola prijemne ispite provodila je i prošlih godina jer drugačije nije mogla napraviti selekciju super odlikaša. Kakva su vaša ranija iskustva?

■  XV. gimnazija je bila jedna od prvih škola koja je prije sada već sedam godina uvela dodatnu provjeru znanja sukladno odredbama tada važećeg Pravilnika. Tu smo zahvalni resornom Ministarstvu općenito i tadašnjem Ministru Mornaru koji su prepoznali probleme s kojima smo se susretali i omogućili nam taj iskorak. U godinama prije uvođenja prijemnog znali smo upisati i 9 razreda (umjesto 8), a u razredima smo nekad znali imali čak 36 učenika (umjesto 26).

Što je ove godine drugačije?

■  Ove godine je samo veći broj bodova koji se mogao dobiti na prijemnom. Interes učenika je bio još i veći nego prijašnjih godina.

Kakvi su vam se učenici prijavili ove godine? Koliki je bio najniži prosjek učenika koji se želio upisati u vašu školu?

■  Ove je godine 812 kandidata stavilo XV. gimnaziju kao jedan od svojih izbora, njih 606 je izašlo na prijemni, a 215 je ostvarilo pravo upisa. Prosječan broj bodova na prijemnom bio je 5.5, a prosječan broj bodova onih koji su ostvarili pravo upisa bio je 7.2.

U XV. gimnaziju se u konačnici upisalo 35 učenika koji su iz OŠ donijeli manje od 80 bodova (prosjek 5.0 donosi 80 bodova). Prosjek bodova takvih učenika iz OŠ je 79.43. Najmanje bodova koje je imao netko upisan je 77.16 (prag nam je bio na 77 bodova).

Kakva su vaša iskustva s učenicima koji nisu 5.0 a upisani su kod vas ranijih godina? Jesu li oni imali lošije ili bolje rezultate (bili bolji ili lošiji) od svojih kolega koji su se upisali s 5.0?

■  Upisom u XV. gimnaziju okreće se novi list i ne gledamo što je i kako bilo u osnovnoj školi. Kroz vrijeme nismo uočili korelaciji između prosjeka manjeg od 5.0 u OŠ i lošijih rezultata u srednjoj školi. Općenito, malo je onih kojih imaju problema u učenju i savladavanju akademskih zahtjeva XV. gimnazije.

Kakva je struktura učenika upisanih ove godine (dječaci, djevojčice, super odlikaši i odlikaši s ponekom četvorkom)?

■  Od 215 upisanih kandidata ukupno je 76 djevojaka. To je oko 35% i to je neka okvirna brojka za većinu PMG gimnazija u Hrvatskoj, a i okruženju. Od 215 upisanih, 21 kandidat se izravno upisao, 162 kandidata je imalo 80 bodova (tj. 5.0) te njih 32 koji nisu imali 5.0. Prosječan broj bodova na prijemnom upisanih s 5.0 je 7.17 bodova, a prosječan broj bodova na prijemnom onih koji nisu imali 5.0 je 7.29 bodova (njih je osjetno manje pa ovi podaci nisu usporedivi, ali su zanimljivi).

Koliko je važno to što su prijemni ispiti omogućili upis u željeni program i učenicima koji nisu super odlikaši?

■  Česti su slučajevi da STEM darovite učenice i daroviti učenici imaju manjih problema s društvenim predmetima, koji u većoj mjeri traže memoriranje podataka, i onda se zbog te činjenice zalomi poneka četvorka. Ocjene su nužan i važan dio obrazovnog sustava, ali davanje prilike da se pokaže znanje je još važnije. Vjerujem da učenici koji sada nemaju imperativ savršenog prosjeka mogu se, uz manje stresa, posvetiti i drugim stvarima, produbljivati stvari koji ih zanimaju i akumuliraju znanje koje im važno.

Prema vašem iskustvu jesu li sve petice iz osnovne škole jednake?

■  Očito je da nisu. Iako je svim nastavnicima cilj prenijeti znanje učenicima i metode rada su usmjerene na to, nisu ni svi nastavnici isti, neki su stroži, neki blaži i tako će uvijek biti.

Mislite li da će novi Pravilnik , odnosno prijemni ispiti, zaustaviti inflaciju petica u osnovnim školama?

■  Ne vjerujem. Ovo će rasteretiti učenike da se više posvete stjecanju znanja, a ne ocjena. Možda onda posljedično popusti pritisak i na nastavnike da mogu i smiju realnije ocjenjivati. Možda će uvođenje nacionalnih ispita nešto promijeniti. Do zaustavljanja inflacije petica još će puno vremena proći.

Kad se spomene Petnaesta gimnazija onda ljudi kažu – ma tamo se upisuju samo lumeni (genijalci). Je li tako?

■  XV. gimnaziju prije svega upisuju motivirane učenike i učenike koji žele učiti i naučiti, iskoristiti prilike koje im u školi želimo i možemo pružiti, te steći znanje i iskustvo za izazove koji ih čekaju nakon srednje škole. Darovitost je neka zajednička odlika upisanih kandidata, ali nije nužno biti „genijalac“ da bi se uspješno pohađala XV. gimnazija. Dovoljno je imati volje, želje, upornosti, raditi malo više od prosjeka i uspješan prolaz je blizu.

I na koji način dobijete najbolje učenike?

■  Nastavnici XV. gimnazije s voljom kreativno rade na nastavi, a i izvan njega na dodatnim aktivnostima poput projekata i priprema za natjecanja. Usmena predaja nekadašnjih i sadašnjih učenika o prilikama koje se nude u školi daje budućim učenicima motivaciju i želju da dođu i budu dio jedne poticajne okoline, u kojoj svi mogu biti ono što jesu i gdje mogu učiti i stjecati znanje. Naravno, uspjesi na natjecanjima i sustav priprema za ista privlače darovite učenike ne samo iz Zagreba već i iz ostalih dijelova Hrvatske.  

Koliku ulogu u njihovoj genijalnosti ima njihov potencijal, a koliku rad i trud njihovih profesora?

■  To je jedna sinergija nastavnika i učenika. Učenici svojom voljom za učenjem podižu motivaciju nastavnicima, a nastavnici onda svojim radom izvlače najbolje iz učenika. Uspjeh ne dolazi preko noći, to je dug proces koji zahtjeva angažman obje strane.

Što bi ste savjetovali svojim kolegama ravnateljima – kako iz učenika dobiti ono najbolje, kako ih motivirati da pokažu svoj puni potencijal?

■  Teško pitanje. Nema pravila ili neke „kuharice“ koju treba pratiti i uspjeh je zagarantiran. Ništa ne dolazi preko noći. Treba otkriti jake strane učenika u školi te to koristiti kao temelj za dalje. Treba ići korak po korak, graditi temelje i stvarati prilike za napredovanje. Neuspjesi, pogreške i teški dani sastavni su dio života, ali treba pokušati učiti iz njih i napredovati dalje.

…………………………

Razgovarala: Irena Kustura Rosandić

…………………………

Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

Oznake: