Gotovo da nema stručnog usavršavanja za učitelje na kojem ne bi bilo riječi o nužnosti osuvremenjivanja nastave i procesa poučavanja. Jasno je da tradicionalna škola u kojoj dominira predavačka nastava ne može zadovoljiti potrebe učenika.
Stoga se ističe važnost aktivne nastave, aktivne škole, nastave usmjerene na učenika i sl. Sve ove sintagme mogli bismo zamijeniti izrazom aktivno učenje.
Što je to aktivno učenje?
Tijekom aktivnog učenja postiže se visoka razina samoregulacije i samostalnosti. Učenici uočavaju bitno, raščlanjuju i uspoređuju informacije i povezuju ih s već poznatim činjenicama, prosuđuju i propituju njihovo značenje. Pri tome primjenjuju specifične kognitivne vještine.
Takav način učenja sigurno će omogućiti dugoročno pamćenje i razumijevanje.
Aktivnim učenjem znanje se konstruira primjenom odgovarajućih strategija, metoda i postupaka. Zbog toga se često odabiru suradnički oblici učenja, problemska i projektna nastava.
Promišljajući o ovim određenjima aktivnoga učenja nameće se pitanje kako osmisliti nastavu da ponuđene aktivnosti budu same po sebi nagrada učenicima ili pak dobra motivacija? Je li to uopće moguće s obzirom na izazove suvremenoga društva u kojem odrastaju današnje generacije? Kako zainteresirati učenike da potpuno predano prionu na zadatke, ulože trud, kvalitetno međusobno surađuju i budu ustrajni?
Bez obzira na dob učenika, pred učiteljem je izazovan zadatak i velik posao u pripremanju aktivnosti i materijala o čijoj se svrhovitosti treba dobro promisliti. Naravno, što su učenici mlađi, to je uloga učitelja kao moderatora važnija.
Kao ilustraciju navedenoga odabirem prikaz rada učenika 4. razreda na dijelu projektnih zadataka vezanih uz umjetnika Vincenta van Gogha.
Postavljeni cilj bio je sljedeći – Učenici će upoznati život i rad Vincenta van Gogha. Pažnju će usmjeriti na četiri odabrana djela posljednje faze umjetnikova djelovanja. Nakon toga će se izraziti slikajući temperom. Glavna zadaća za učenike je pokušati oponašati umjetnikov način nanošenja boje i tako upoznati njegov specifični stil slikanja i obrade površine.
Za ove aktivnosti planirana su tri školska sata. S nekim njegovim djelima učenici su se susretali i u prethodnim razredima kao podlogom ili ishodištem za bolje razumijevanje određenog likovnog problema. I inače je kod nas uobičajena metodička praksa ilustrirati problem odgovarajućim likovnim djelom, a u proteklih nekoliko godina učitelji sve više primjenjuju specifičnu likovnu metodu u poučavanju – metodu estetskoga transfera.
Danas nam je tehnologija omogućila brz i lak virtualni pristup svjetskim muzejima i galerijama. Ovu stvarnost nastojali smo dobro iskoristiti. Ja kao kreator materijala i procesa, a učenici kao sukreatori i samostalni akteri.
Scenarij poučavanja zamišljen je u tri dijela:
1. Upoznajmo umjetnika – Tko je Vincent van Gogh?
2. Proučavamo četiri van Goghove slike
3. Slikamo kao van Gogh
✿ PRVI SAT
A) RAZGOVOR O KOLEKCIJI NA EUROPEANI
Učenici su dobili domaći zadatak pripremiti se za sat tako da posjete razrednu mrežnu stranicu i preko ponuđene poveznice (Europeana) posjete kolekciju nekih van Goghovih radova. Većim se dijelom radi o crtežima i manje poznatim djelima što će omogućiti uvid u umjetnikov razvoj s obzirom da se u ovom projektu fokusiramo na djela iz posljednje faze.
Na početku sata učenici izražavaju svoje doživljaje. Izdvajaju jedno ili više djela koja su ih se posebno dojmila i objašnjavaju zašto. Tijekom razgovora osvrću se i prepoznaju neke tehnike s obzirom da dosadašnje iskustvo.
B) ŽIVOT I DJELO VINCENTA VAN GOGHA
Za upoznavanju s umjetnikom kao nastavno sredstvo i metoda odabrana je Power point prezentacija u kombinaciji sa storytellingom. Naglasak je stavljen na neke ključne trenutke u njegovom životu i stvaralaštvu. Detaljno su opisivana neka poznatija djela. (ppt)
C) RAZGOVOR
Učenici iznose svoje dojmove i postavljaju pitanja o umjetnikovu životu.
D) RAD U SKUPINAMA
Prije rada u skupinama učenici ponavljaju što su od 1. razreda nadalje naučili o kompoziciji, promjenama u karakteru boje (kromatska, svjetlosna, kvalitativna) te o slikarskoj teksturi.
Zadaća svake skupine je proučiti sve četiri slike kojima pristupaju preko poveznice na razrednoj stranici. (Self-portrait, Acacia in Flowers, The cornshocks, „Les Vessenots“ in Auvers). Za to koriste računalo s mogućnošću povećavanja slike kako bi mogli dobro promatrati površinu.
Nakon promatranja slika svi odgovaraju na pitanja: Koje je boje koristio slikar? Kako je nanosio boju? Opiši način. Gdje se potezi kista najbolje vide?
E) KVIZ
Učenici se natječu u četiri tima. Pitanja se odnose na umjetnika i na relevantne pojmove likovnog jezika.
✿ DRUGI SAT
A) RAD U ČETIRI SKUPINE NA JEDNOJ SLICI
Svaka skupina ima radni list s činjenicama o slici i nekim zanimljivim podatcima koji se odnose na sliku koju promatraju. Zadanu sliku također detaljno promatraju na računalu. U proučavanju im pomažu i usmjeravaju ih pitanja na listićima.
B) PRIPREMA ZA IZLAGANJE O SLICI
Učenici se u skupini pripremaju kako će predstaviti sliku koju su oni proučavali, dijele zadatke unutar skupine. Pripremaju se i za moguća pitanja koja mogu očekivati od prijatelja iz razreda.
C) PREZENTIRANJE SLIKE I RAZGOVOR
Svaka skupina opisuje svoju sliku i sažima sve što su o njoj naučili. Zaključuju svoju prezentaciju analizom usredotočenoj na van Goghov specifičan stil slikanja i obradu površine. Ostali učenici postavljaju pitanja ili samo kažu svoje mišljenje. Učitelj potiče i moderira moguću raspravu.
D) SPOJI PAROVE
Na pametnoj ploči spajaju sliku i njezin naziv.
✿ TREĆI SAT
A) VIDEO
Na početku trećega sata učenici gledaju na engleskom jeziku kratak video koji obuhvaća sadržaj prezentacije s početka projekta.
B) NAJAVA ZADATKA
Učenicima se objašnjava što je zadatak. Prva i druga skupina slikaju isti motiv kao i na njihovoj slici koju su promatrali u skupini, ali trebaju promijeniti boju (npr. boju pozadine). Treća i četvrta skupina slikaju svoj pejzaž inspiriran van Goghovim. Trebaju koristiti različite nijanse, a posebnu pažnju treba posvetiti nanošenju boje u kratkim potezima kista koji trebaju biti vidljivi.
C) STVARALAČKI RAD
Učenici samostalno rade. Učitelj se ne upliće u njihova rješenja, ali ih po potrebi pitanjima podsjeća na zadatak.
Učenici izlažu svoje radove i pripremaju se za analizu. Svaki učenik odabire jedan rad i opisuje ga na već ustaljen način – u ovom slučaju, usmjeravajući se na boju i na način njezina nanošenja.
E) SAMOPROCJENA
Učenici popunjavaju listu samoprocjene. Na kraju ove aktivnosti procjenjuju i razinu zadovoljstva svojim uratkom.
Rezultati učeničke samoprocjene su pokazali da su učenici većinom zadovoljni svojim uratkom (dvoje učenika nije zadovoljno jer smatraju da se nisu dovoljno potrudili i da trebaju biti strpljiviji). Posebno su ih zaokupljale neke pojedinosti iz van Goghova života pa su neki učenici često započinjali razgovor o tome: npr. pitali su se kako to da je prodao samo jednu sliku za života ili zašto je dolazio u sukob s prijateljem Gauginom, kako se osjeća čovjek koji je psihički bolestan, kakav je odnos okoline prema psihijatrijskim bolesnicima… sve do razgovora o motivima njegovih slika.
Smatram da je posavljeni cilj ostvaren. Učenici su bili izuzetno zainteresirani za umjetnikov život pa i mnoge “nebitne” pojedinosti. Pokazalo se da su upravo te pojedinosti kod različitih učenika bile okidač za nepodijeljenu pažnju i usmjereno opažanje. Nedoumica koliko duboko ići u prikazu života je uklonjena jer se više puta pokazalo da ta širina nije “zamaranje” učenika već nešto što je potrebno za bolje razumijevanje konteksta. Približavanjem i udubljivanjem u “umjetničku priču” svakako se postiže veći učenički angažman, motivacija i emocionalna povezanost što olakšava i u konačnici omogućuje estetski transfer (https://hrcak.srce.hr/72407) . Učenici su također vrlo dobro reagirali na izmjenu različitih metoda i izvora znanja.
Ovakav scenarij poučavanja zahtijeva dugotrajno učiteljevo pripremanje, pomno planiranje, spretnost u vođenju i spremnost na primjerenu reakciju i, po potrebi, mijenjanje planiranih aktivnosti. Iako je poželjno da učenici u projektnom načinu učenja predlažu i odabiru problem kojim će se baviti, ponekad se treba ohrabriti te ponuditi materiju koja može izgledati prezahtjevna pa čak i neprimjerena za dob. No, uz pravilno didaktičko oblikovanje i vođenje, učenici nas mogu itekako iznenaditi svojim mogućnostima i senzibilitetom. A možda nam vodilja može biti i poznat savjet kako je dobro ponuditi učenicima malo više od onoga što je primjereno nekom prosjeku njihove dobi i oni će iznenaditi i učitelja i sebe. To je također jedan od načina formiranja mlade osobe pune samopouzdanja koje bi se trebalo temeljiti na spoznaji da se visoki rezultati mogu postići marljivim radom i trudom uz mnogo posvećenosti i ustrajnosti.