Srednja strukovna škola Varaždin je u zadnjih dvadeset godina dva puta  proglašena najboljom strukovnom školom u Hrvatskoj. Prvi puta 2002. godine, a drugi put prije dvije godine, odnosno 2020. Proglašenje najboljom strukovnom školom donijelo joj je priznanje „Šegrt Hlapić“ kojeg dodjeljuju Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i Hrvatska gospodarska komora.

Nije neobično što je škola dva puta ponijela titulu najbolje strukovne škole prije svega  zato što se u ovom kraju odavnina njegovalo obrtništvo.  

■  Varaždin je grad koji kroz povijest razvija tradiciju obrtništva i trgovine. Zbog toga  već 1832. godine ima Risalsku školu za obrtnike i školsku mladež. “Novi obrtni zakon” donesen 1844. Varaždincima je poticaj za osnivanje Gremijalne škole 1846. te Šegrtske škole 1886., preteče Srednje strukovne škole.  Šegrtska i Gremijalna, odnosno kasnije Trgovačka zadružna škola, spajaju se 1921. u Opću zanatsko-trgovačku školu.

U međuvremenu škola je nekoliko puta mijenjala naziv da bi 1992. iz svog sastava opet izgubila gospodarski dio te se formirala u svom konačnom obliku kao SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA Varaždin – objašnjava nam ravnatelj škole Dražen KOŠĆAK i dodaje da škola obrazuje kadrove za područja prehrane, tekstila, kože, drva, osobnih usluga, usluge zaštite, likovne umjetnosti i dizajna te područjima rada za učenike s teškoćama. Trenutno školuju učenike za 18 zanimanja, raspoređenih u 35 razrednih odjela.

Povećan interes za strukovna zanimanja

■  Ove školske godine 2022./2023. u prvi je razred upisan 201 učenik što nastavlja pozitivan trend povećanog interesa za strukovna zanimanja. Naime od 2017., kada je brojala 500, škola trenutno broji 660 učenika. Povećan interes izraženiji je u području osobnih usluga.

Tako je za 24 upisna mjesta za zanimanja kozmetičar i frizer, bilo čak 200 prijava. Povećan je interes i za zanimanja likovne umjetnosti i dizajna, ali i za pojedina trogodišnja zanimanja: stolar, soboslikar i staklar – nabraja ravnatelj Košćak.

Kaže da je, nasuprot tome, interes za upis za zanimanja u području kože i tekstila, krojač i galanterist, stalno u padu što nije slučaj kad se radi o zanimanju modni tehničar za koje s godinama interes raste.

■  Škola je stalno u kontaktu s varaždinskim Zavodom za zapošljavanje od kojih imamo informacije o velikoj zapošljivosti i deficitarnosti zanimanja koja obrazuje naša škola. Učenici trogodišnjih zanimanja nakon završetka školovanja vrlo brzo pronalaze zaposlenje,  najviše u svojoj struci. Mnogi od njih zapošljavaju se kod obrtnika gdje su pohađali praktičnu nastavu.

Zanimljiva je i činjenica da je zadnjih godina, osim povećanog interesa za strukovna zanimanja, povećan i broj učenika odličnog i vrlo dobrog uspjeha koji se žele upisati kod nas. Postotak učenika, koji se s odličnim uspjehom upisuju narastao je od 5-6% prije nekoliko godina na 15%, a zanimljivo je da ih je povećan broj i kad se radi o trogodišnjim zanimanjima – ponosno ističe ravnatelj.

Većina – djevojke

Od 660 učenika, 400, odnosno 60 posto su djevojke. Najviše ih je u zanimanjima frizer, kozmetičar, modni tehničar, krojač, likovna umjetnost i dizajn, pekar, a najmanje ili ih uopće nema u zanimanjima stolar, staklar, soboslikar-ličilac i autolakirer.

Srednja strukovna škola Varaždin u svom sklopu ima praktikume za sva svoja zanimanja (osim za zanimanje mesar)  u kojima učenici obavljaju praktičnu nastavu i tehnološke vježbe. Ima vlastitu pekaru, frizerski i kozmetički salon, veliku stolarsku i krojačku radionicu, praktikum za autolakirere, soboslikare, modnu tehnologiju te galanteriju. Za područje likovne umjetnosti i dizajna ima veliku crtaonicu i studio za modni dizajn te grafički dizajn.

■  Praktična nastava, odnosno učenje temeljeno na radu u radionicama i praktikumima škole bazira se na aktivnom sudjelovanju učenika. Tako su učenici nakon završenog trogodišnjeg ili četverogodišnjeg školovanja spremni za samostalan rad.

Škola je odlično pokrivena stručnim i kvalificiranim kadrom. Zbog toga se učenici godinama plasiraju na državne smotre i natjecanja te ostvaruju izvrsne rezultate. Samo prošle školske godine sa državnog natjecanja  WorldSkills Croatia 2022. od 6 prijavljenih disciplina: kozmetička njega, pekarstvo, soboslikarstvo, stolarstvo i frizerstvo, učenici su se vratili sa tri prva, dva treća i jednim četvrtim mjestom. Zadnjih 10-ak godina na državnim natjecanjima, ali i na natjecanjima izvan Hrvatske, učenici Srednje strukovne škole ostvarili su oko trideset prvih, isto toliko drugih i trećih mjesta. Budući da su Grad i Varaždinska županija obrtničko središte, za takve učenike zaposlenje i karijera u svom zanimanju nije upitna – naglašava ravnatelj i navodi da njegova škola učenike ne obrazuje za burzu rada ili prekvalifikacije nego za tržište rada na kojem su vrlo konkurentni.

Učitelji – bivši učenici škole 

Učenici četverogodišnjih zanimanja: modni tehničar, dizajner odjeće, grafički dizajner, drvodjeljski tehničar dizajner, frizer i kozmetičar imaju mogućnost pohađanja dodatnih satova za pripremu ispita državne mature. Učenici ozbiljno zainteresirani za nastavak obrazovanja u pravilu upisuju fakultete i visoka učilišta.

Prema riječima ravnatelja, u ljetnom roku na ispite državne mature izašlo je 50 učenika. Od njih je maturu položilo 29, a na neki od studijskih programa upisana su 22 učenika.  Zanimljivo je također da su devetero profesora i 16 stručnih učitelja bivši učenici škole.

Škola njeguje suradnju sa školama i fakultetima sličnih obrazovnih programa u zemlji i izvan nje. Od inozemnih škola može se istaći suradnja sa školama iz Slovenije (Maribor, Celje) te iz Nizozemske (Tiel).

Škola sudjeluje u Erasmus+ projektima što uključuje mobilnosti, međusobne posjete učenika i nastavnika. Od listopada 2018. do danas sudjelovali su u Erasmus+ projektima: Stop Dropouts, Stop Teardrops; Our Heritage-Where the Past Meets the Future; Designing the Future; Stride for Stride. Putovalo se u Tursku, Portugal, Litvu, Nizozemsku. Škola je u nekoliko navrata bila domaćin susreta. U aktivnosti projekata uključeno je petnaestak nastavnika i tridesetak učenika.

Kako bi bili što konkurentniji i na europskom tržištu, učenici uče engleski ili njemački jezik.

■  Upravo zbog odličnih rezultata i duge tradicije, školu upisuju i učenici iz drugih županija. Njih 10% stanovnici su Međimurske, Zagrebačke, Koprivničko-križevačke ili Krapinsko-zagorske županije.

Suradnja s tvrtkama i obrtnicima 

Suradnja je odlična i s tvrtkama i obrtnicima. Škola u dogovoru s tvrtkama organizira praktičnu nastavu za učenike, odnosno učenje temeljeno na radu, dogovara organizirane posjete učenika, čak se i angažiraju inženjeri iz pojedinih tvrtki kako bi s učenicima odradili pojedine teme ili čitavu satnicu za određeni predmet – ističe ravnatelj Košćak.

Dodaje da Centar izvrsnosti za likovnu umjetnost i dizajn djeluje šest godina u Srednjoj strukovnoj školi. Škola je postala prepoznatljiva i po tom djelokrugu rada pa je vidljiv porast zainteresiranih učenika osnovnih i srednjih škola. Ove godine je od 150 prijavljenih učenika u Centar izvrsnosti za likovnu umjetnost upisano njih 65.

U pripremi je Centar izvrsnosti iz područja tekstila i kože čime se misli barem malo podići interes za ovo područje.

Prema njegovim riječima, strukovno obrazovanje u Hrvatskoj jako ovisi o stanju u gospodarstvu. Ukoliko su poslodavci korektni, dobre su  plaće i uvjeti rada, raste i interes za strukovna zanimanja kod učenika i roditelja.

Trenutno se u školi osjeća pozitivan trend povećanja učenika.

■  Problem strukovnog obrazovanja je i premala uključenost gospodarstva u programe i primanja učenika na praktičnu nastavu. Prvenstveno treba regulirati status učenika na praksi, ali i samo financiranje učeničke prakse.

Jedinstveni model obrazovanja dobar je model za trogodišnja zanimanja s tim da treba programe (kurikulume) kontinuirano modernizirati. Veliki problem kod strukovnog obrazovanja su i nejednaka opremljenost škola od vrhunski opremljenih do onih skromnijih uvjeta- zaključuje Košćak.  

.………………….

Napisala: Irena KUSTURA 

…………………….

Tekst je objavljen uz sufinanciranje sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija