Nova školska godina 2022./2023. bi, prema riječima ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa, trebala početi bez nekih posebnih mjera, za razliku od prethodne dvije godine kada se zbog korone nastava odvijala online, a maske i druge mjere bile obvezne u školama.
No, ministar Fuchs ipak je ostavio mogućnost da se tokom godine, ako bude trebalo, zbog pogoršanja epidemiološke situacije, mogu donijeti odgovarajuće mjere.
Za povećan broj izostanaka učenika u prošloj školskoj godini ministar je okrivio pandemiju te najavio da će Vlada donijeti odluku o subvencioniraju prijevoza učenika nakon što su pojedini autoprijevoznici upozorili da na pojedinim linijama nemaju dovoljan broj učenika zbog čega će ih morati ukinuti.
A u školskoj godini koja počinje u ponedjeljak 5. rujna učenike čeka niz novosti. Između ostalog bit će promjena u polaganju državne mature i nacionalnih ispita.
Testovi i za petaše
Sve testove na državnoj maturi učenici će polagati po novim predmetnim kurikulumima, a najveća promjena će se dogoditi u polaganju hrvatskog jezika koji će po novom biti jedinstven i neće se polagati na dvije razine. Također, vraća se vrednovanje eseja kao uvjeta prolaznosti na ispitu iz hrvatskog jezika.
Promjene se događaju i u provedbi nacionalnih ispita u osnovnim školama koje će u novoj školskoj godini pisati svi učenici osmih razreda, ukupno 39 500 učenika.
Osim ispita iz hrvatskog, matematike, biologije, fizike i kemije uvode se ispiti iz prvog stranog jezika, geografije i povijesti.
Sljedeće školske godine nacionalni ispiti provest će se kao pilot projekt i u petim razredima u 81 školi u kojima su osmaši polagali testove. Testove će pisati iz hrvatskog, matematike i prirode i društva.
Inače, ove godine prema podacima mjerodavnog Ministarstva znanosti i obrazovanja u školske klupe sjest će nešto više od 460 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola. Od toga je osnovaca oko 310.000 učenika, a srednjoškolaca ukupno nešto više od 154 tisuće.
Sve manje prvašića
Prema procjenama, u školske će klupe prvi put sjesti nešto manje od 36.000, prvašića, što je oko tisuću manje nego prošle i oko dvije tisuće manje nego 2018. godine i zorno svjedoči o demografskom kolapsu koji se Hrvatskoj događa.
Ministarstvo je u suradnji s osnivačima škola, školama i udrugama u školskoj godini 2022./23. osiguralo pomoćnike u nastavi za 4484 učenika s teškoćama u razvoju u 1003 osnovne i srednje škole.
Kako ističu, novac za angažiranje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika osiguran je iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda (ESF) za 3569, iz lutrijskih sredstava za 587 i iz proračuna osnivača za 330 učenika s teškoćama u razvoju.
Iz Ministarstva napominju da će broj učenika koji će imati pomoćnika u nastavi sigurno biti veći budući da zahtjevi za suglasnost kontinuirano pristižu.