Obrazuju li naše strukovne škole učenike za sve zahtjevnije tržište rada ili za dugotrajan boravak na zavodu za zapošljavanje bilo je pitanje na koje smo željeli dobiti što konkretniji odgovor. Ono što se može zaključiti je da su se naše strukovne škole u zadnjih desetak godina promijenile na bolje i da su mnogi programi modernizirani i usklađeni s potrebama tržišta rada što su potvrdili i naši sugovornici, kako profesori i ravnatelji škola, tako i predstavnici gospodarstva. Veliku zaslugu za to ima i mobilnost, odnosno međunarodna razmjena učenika, praktični rad u inozemstvu, ali i postupno stvaranje klime u društvu da obrtnička i strukovna zanimanja mladom čovjeku mogu omogućiti brzo zapošljavanje i ostvarenje njegovih ambicija.
No, unatoč tome brojna strukovna zanimanja i dalje su deficitarna. Primjerice, na zagrebačkom području i dalje nedostaje tesara, armirača, fasadera, mesara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, kuhara, konobara, kozmetičara, frizera, dimnjačara, slastičara i mnogih drugih zanimanja za koja je potrebno dvogodišnje, trogodišnje ili četverogodišnje obrazovanje.
Procjena je također da bi trebalo upisivati više učenika u programe medicinskih sestara čije obrazovanje traje pet godina, tehničara, dentalnih asistenata, zdravstvenolaboratorijskih tehničara i primalja – asistenata.
Jednih previše, drugih premalo
S druge strane u srednjim strukovnim školama na zagrebačkom području još uvijek se obrazuje previše ekonomista, web dizajnera, poslovnih tajnica, upravnih referenata, veterinarskih tehničara, modnih tehničara….
Na splitskom području nedostaje brodomehaničara, CNC operatera, elektroinstalatera, elektromehaničara, instalatera grijanja i kućnih instalacija, mesara, slastičara, vodoinstalatera i zidara, što građani mogu osjetiti i u svakodnevnom životu. Naime, sve je više žalopojki da se dobrog majstora teško može naći.
Slično kao i na zagrebačkom području obrazuje se previše upravnih referenata i komercijaliste, te drvodjeljskih tehničara, tehničara za logistiku i špediciju, poštanske i financijske usluge.
To su samo neki od problema koje smo detektirali odmah na početku, međutim, s druge strane javlja se i optimizam zbog škola koje su svoje programe i praksu učenika prilagodile potrebama tržišta rada i modernih tehnologija.
Ipak, nelogičnosti još uvijek ima, a sažeto ih je detektirao Vlado PRSKALO bivši dugogodišnji ravnatelj jedne od najbojih strukovnih škola u Hrvatskoj Srednje škole Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu i bivši pomoćnik u ministarstvu obrazovanja.
■ Smanjila se potreba u proizvodnji za radnom snagom koju naše strukovne škole obrazuju, a mi i dalje upisujemo iste programe… Nejasno je zašto, jer stvaraju gubitak učenicima, roditeljima, društvu… Učenici nakon završene srednje škole ponovo idu na prekvalifikacije ili doškolovanje.
U srednjoškolskom strukovnom obrazovanju nije prepoznat sustav koji je baziran na automatizaciji, korištenju novih tehnologija u proizvodnji i uslugama i nije uveden u školske strukovne kurikulume.
Oprema je zastarjela, nije modernizirana edukacija nastavnog osoblja… To su samo neki od poteškoća prisutnih u strukovnim školama. Glavni korak za prevladavanje tih nedaća je napraviti obrazovno planiranje i provesti ga u praksi, vidjeti što su interesi i zahtjevi pojedinaca u strukovnim organizacijama, gospodarstvu, što su ekonomske potrebe države. A to ne rade ni strukovne škole niti institucije koje bi trebale – smatra Prskalo.
Dobar ugled
No, pojedine strukovne škole dobro kotiraju među roditeljima, učenicima i gospodarstvenicima. Neke od njih su pomorske škole koje sva planirana mjesta popune u upisnim rokovima i čiji učenici se brzo zapošljavaju, iako je riječ o teškom zanimanju što slikovito objašnjava i izreka da je „kruh pomoraca sa sedam kora“. Ipak, dobra plaća kompenzira razdvojenost od obitelji, ali i sve nedaće koje im se pojavljuju u obavljanju posla.
Igor BUDISAVLJEVIĆ, predsjednik skupštine Udruge Mare Nostrum smatra da bi tijekom obrazovanja budućih pomoraca, trebalo više vremena posvetiti praktičnom dijelu nastave i obuci učenika na brodu.
■ Mi u Alpha Adriaticu držimo da bi značajnije uključivanje stručnjaka iz prakse u nastavu također bilo korisno, posebice na temu suvremenih zahtjeva i standarda industrije koje nameću tržišni lideri poput naftnih kompanija i ostalih. Iako je pomorstvo jedna od industrija u kojoj se najbrže uvode moderne tehnologije, mišljenja smo da pomorske škole prate razvoj i implementaciju novih tehnologija – ističe Budisavljević.
Planirana upisna mjesta brzo se popunjavaju za zanimanja frizera, kozmetičara, kuhara, instalatera grijanja, CNC-operatera, računalnih tehničara…
Mnoge škole zadovoljne su suradnjom s lokalnim obrtnicima i gospodarstvenicima gdje njihovi učenici obavljaju praksu. Jedna od njih je i Srednja škola Đurđevac čiji ravnatelj Darko ŠPOLJAR objašnjava model njihovog funkcioniranja:
■ Struktura upisa usuglašena je s potrebama lokalnog i regionalnog gospodarstva, tako da gotovo svi učenici nalaze posao. U pojedinim zanimanjima konstantna je potražnja, tako da učenike čeka posao i prije završetka obrazovanja. U stalnom smo kontaktu s poslodavcima vezano uz pitanja zapošljavanja – ističe Špoljar.
I učenici su sve zadovoljniji obavljanjem praktičnog dijela obrazovanja kod obrtnika i gospodarstvenika i sada se, kažu, rijetko događa, što je prije petneaestak godina bilo uobičajeno da su učenici na praksi čistili prostorije, išli po užinu svom mentoru i slično. Danas toga ima u zanemarivom broju slučajeva, a dodatno bogatstvo i sjecanje novih vještina učenicima omogućuje razmjena u okviru ERASMUS projekata i odraživanje prakse u inozemstvu.
Sve u svemu, kad se napravi analiza stanja naših strukovnih škola u odnosu na prije deset ili petnaest godina, napredak je uočljiv, ali isto tako je činjenica da se mnogo toga mora mijenjati. Temeljitu promjenu trebali bi donijeti programi koji su u pripremi i koji će puno detaljnije definirati pojedina zanimanja i vještine kojima oni koji ih završe moraju raspolagati.
…………………………………………………………….
Napisala: Irena KUSTURA
…………………………………………………………….
Tekst je objavljen uz sufinanciranje sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija