Strukovna škola Đurđevac ima 540 učenika u 16 različitih programa: tehničar za računalstvo, tehničar za mehatroniku, ekonomist, CNC operater, strojobravar, automehatroničar, instalater grijanja i klimatizacije, automehaničar, elektroničar mehaničar, stolar, kuhar, konobar, vozač motornog vozila, frizer, kozmetičar i pomoćni kuhar i slastičar u 30 razrednih odjela.

Ove godine upisali su 166 učenika, isto kao i lani pa tako u privm i drugim razredima ove godine imaju jednak broj učenika.

■  Svake godine upišemo približno 170 učenika, ali ipak mMožemo reći da imamo vrlo blagi porast iz godine u godinu. Za sva zanimanja osim zanimanja ekonomist imali smo veći interes od upisnih kvota i to značajno više u odnosu na prethodnu godinu. – kaže nam ravnatelj škole Darko ŠPOLJAR.

Ono što za mnoge škole nije karaketeristično jeste da im za  zanimanje ekonomist iz godine u godinu pada zanimanje. Ipak, do sada nisu zatvorili ni jedan program obrazovanja. Dapače, u posljednjih šest godina uveli su dva dodatna zanimanja CNC operater i pediker.

■  Primjećujemo da nam svake godine dolaze sve bolji učenici, ne samo po ocjenama, koje su relativne, već i po zanimanju i interesu za zanimanje koje upisuju.  Djevojke najviše upisuju zanimanja kozmetičar, pediker, frizer, konobar, kuhar, pomoćni kuhar i slastičar te ekonomist, iako u zadnjih par godina imamo sve više djevojaka i u zanimanjima vozač motornog vozila, CNC operatera i tehničar za računalstvo. S obzirom da u školi prevladava muška populacija učenika budući da se su se neka zanimanja smatrala, a i dalje se smatraju “muškim” zanimanjima, u zadnje vrijeme povećava se broj učenica koje se odlučuju upisati zanimanja vozač motornih vozila, tehničar za računalstvo, automehatroničar ili CNC operater. Brojčano se radi o jako malom postotku, ali svake godine ih ima više – objašnjava ravnatelj Špoljar.

Posao brzo nalaze

Nakon završetka škole njihove bivše učenike najčešće ih zapošljavaju poslodavci kod kojih su obavljali praktičnu nastavu ili stručnu praksu. Mnogo učenika nekoliko godina nakon završetka obrazovanja pokreće samostalne poslove. Uglavnom se zapošljavaju i samozapošljavaju u struci ili nastavljaju školovanje. A njihovo brzo zapošljavanje potiče i to što su potrebe gospodarstva doneke usklađene s upisnim kvotama.

■  Struktura upisa usuglašena je s potrebama lokalnog i regionalnog gospodarstva, tako da gotovo svi učenici nalaze posao. U pojedinim zanimanjima konstantna je potražnja, tako da učenike čeka posao i prije završetka obrazovanja. U stalnom smo kontaktu s poslodavcima vezano uz pitanja zapošljavanja – ističe ravnatelj Darko Špoljar, dodajući da fakultete ili visoka učilišta upisuju učenici svih četverogodišnjih zanimanja, učenici koji pohađaju smjer tehničar za računalstvo, tehničar za mehatroniku i ekonomist. Učenici koji pohađaju četverogodišnju školu imaju u sklopu općeobrazovnih predmeta dovoljno znanja koje je primjenjivo na ispitu državne mature koju svake godine polažu gotovo svi učenici.

■  Imamo jako dobru suradnju, pogotovo kroz Erasmus+ programe sa školama iz Slovačke, nekoliko škola, Češke, nekoliko škola i Njemačke. Obrtničkoj školi Koprivnica partner smo u Centru kompetentnosti u sektoru Elektrotehnika i računalstvo. Surađujemo sa svima školama Koprivničko-križevačke županije te sličnim školama u Hrvatskoj. Do sada smo kao škola samostalno proveli dva Erasmus+ K1 projekta mobilnosti učenika. Učenici su bili na praksi u Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj, Sloveniji, Španjolskoj. U sklopu Erasmus+ K2 projekata također su provedene mobilnosti učenika u Španjolsku, Italiju, Češku, Slovačku, Norvešku. Dojmovi su odlični. Kad se usporedimo s drugima vidimo da ne zaostajemo, već smo u nekim zanimanjima i bolji. No glavni motiv mobilnosti je stjecanje samopouzdanja učenika u sklopu zanimanja te stjecanje  dodatnih znanja i vještina. Ove godine aplicirali smo za Erasmus+ akreditaciju – naglašava Špoljar.

U školi učenici mogu učiti engleski i njemački jezik od kojih jedan obvezan. Svatko ima priliku učiti i drugi jezik kroz fakultativnu nastavu, a sve ovisi o stupnju prethodnog znanja odnosno stupnju poznavanja stranog jezika koji su završili u osnovnoj školi i interesu učenika.

Školu uglavnom pohađaju učenici iz Koprivničko–križevačke županije, ali i iz Bjelovarsko–bilogorske te Virovitičko–podravske.

Suradnja s gospodarstvom

Učenici koji su izabrali školovanje u torgodišnjim programima praktičnu nastavu obavljaju kod obrtnika i trgovačkih društava ovisno o tome što žele. Prema riječima Špoljara, zadovoljni su uvjetima na praksi, koji su iz godine u godinu sve bolji.

■  Kontinuirano surađujemo s Obrtničkom komorom Koprivničko-križevačke županije i Obrtničkim komorama susjednih županija tako da za sada imamo zadovoljavajući broj licenciranih obrta ili tvrtki i mentora. Suradnja s tvrtkama je jako dobra. Učenici pokazuju sve veći interes za zanimanje koje su upisali, što rezultira i  većim angažmanom na praktičnoj nastavi. Isto tako stalna je suradnja s tvrtkama u smislu animacije učenika za zapošljavanje. Tvrtke sa Školom surađuju i kroz donacije i sponzorstva, ali tu suradnju svodimo na obostrani interes – kaže Špoljar.

Strukovna škola Đurđevac je kao partner Obrtničkoj školi Koprivnica dio Centra kompetentnosti Koprivničko-križevačke županije u sektoru Elektrotehnike i računalstva.

■  Pod vodstvom osnivača Škole, Koprivničko-križevačke županije kroz projekte “Centar kompetentnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji” i “Razvoj kompetencija kroz učenje temeljeno na radu”, dogradili smo i rekonstruirali zgradu škole i opremili profesionalnom opremom praktikume u području robotike, automatike, mehatronike, elektronike, senzorike, proizvodnih procesa – CNC programiranja i obrade, programiranja, internet stvari, aditivnih tehnologija, elektroničke navigacije, prikupljanja i analize podataka i drugih područja navedenog sektora. Adaptirali smo praktikum strojne obrade i proširili praktikum automehatronike, te dobili četiri nove učionice opće namjene, od kojih jednu namjeravamo opremiti kao multimedijski prostor za prezentacije, sastanke, konferencije i slična događanja. Nastavnici stručnih predmeta polazili su i još polaze dodatne edukacije za potrebe rada u Centru kompetentnosti, a nastavnici općeobrazovnih predmeta metodičke i druge edukacije koje će pomoći u povezivanju nastavnih sadržaja zanimanja sa nastavnim sadržajima općeobrazovnih predmeta – s ponosom će ravnatelj Špoljar.

Pitamo ga o stanju strukovnih škola u Hrvatskoj te je li se i koliko poboljšalo u zadnjih desetak godina.

■  Stanje strukovnih škola je puno bolje nego ranijih godina, zahvaljujući MZO-u i Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koji su svojim angažmanom i promjenom odnosa prema strukovnom obrazovanju otvorili mogućnosti financiranja strukovnih škola kroz razne europske projekte. Osnivači škola – pretežito su to županije – svojim ulaganjima i postavljanjem obrazovanja u viša prioritetna područja također su doprinijela razvoju i napredovanju strukovnih škola. Razvoj pojedine strukovne škole ponajprije ovisi i o samoj školi i njezinu interesu i potrebama za napredovanjem i razvojem. Posebno je ovo značajno za škole koje nisu u većim gradovima, već se nalaze izvan glavnih centara.

Obrazuju li one danas mlade ljude da odmah nakon završetka školovanja budu osposobljeni za samostalan rad?

■  Sve je više učenika koji izlaze iz strukovnih škola osposobljeno za poslove i radne zadatke koji ih čekaju nakon školovanja. Uvelike to ovisi o kvaliteti praktične nastave, te  o poslodavcima i njihovim očekivanjima i spremnosti za dodatne edukacije vezano uz specifičnosti samog radnog mjesta.

Kako motivirati učenike da više upisuju proizvodna zanimanja?

■  Stanje na tržištu radne snage – nedostatak radne snage – i povećanje primanja dobar je motiv za upis u strukovne škole. Informiranje učenika o mogućnostima ostvarenja kroz pojedina zanimanja nužno je već od dječjeg vrtića. Kroz Erasmus+ projekte vidjeli smo kako to rade razvijenije zemlje. Kod nas se nastoji upisati zanimanje atraktivnog naziva, pa se onda učenici nakon upisa nađu u čudu kad vide predmete koje imaju. Suradnja škola – snovnih i srednjih i poslodavaca kroz razne projekte može uvelike povećati poznavanje specifičnosti pojedinog zanimanja, čime se može postići dodatna motiviranost učenika, a samim time i bolji rezultati obrazovanja.

Što bi po vašem mišljenju trebalo mijenjati?

■  Stalna je reforma školskog sustava i to je dobro. Dobro je također da, barem u našoj školi, imamo odličnu suradnju s osnivačem, te da na taj način u najvećoj mjeri ovisimo sami o sebi i primjeni dobrih rezultata reforme. Dobar je i pristup da škole izborom zanimanja i nastavnim sadržajima budu prilagođene regiji – šire od županije u kojoj imaju sjedište. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih dobro prati strukovne škole i zadovoljni smo suradnjom. Nažalost, u svim segmentima obrazovanja postoji kvalitativni kadrovski deficit. Iskusni i kvalitetni djelatnici ministarstva, agencija i škola preopterećeni su pa se zadani rokovi teško postižu. Neatraktivnost zapošljavanja i rada u navedenim segmentima doprinijela je nezainteresiranosti javljanja kvalitetnih kadrova na natječaje, ili uopće nejavljanja. Mislim da se hitno treba riješiti adekvatnost primanja zaposlenika u svim segmentima u ovisnosti o deficitarnosti. Time bismo bitno dobili na kvaliteti. Kvalitetni kadrovi, posebno u STEM području daleko lakše ostvaruju sebe u tzv. realnom sektoru, gdje su trenutno puno bolji uvjeti.

Što mislite o dualnom obrazovanju?

■  Dualno obrazovanje u razvijenim zemljama postoji na svim razinama obrazovanja. Smatram da se kroz dualno obrazovanje mogu postići jako dobri rezultati. Kod nas još ne postoje preduvjeti za takav tip obrazovanja. Najvažniji preduvjet su zainteresirani i informirani poslodavci. Kroz jedan Erasmus+ projekt vidjeli smo kako je dualno obrazovanje uvedeno u zanimanja značajna za autoindustriju u Slovačkoj. Tamo je osnovan klaster tvrtki gospodarskih asocijacija i škola i uspješno ga provode. Manji i srednji poslodavci, bez udruživanja teško mogu na dulji rok osigurati održivost takvog sustava obrazovanja. Dualno obrazovanje također zahtijeva i mrežu specijaliziranih škola sa pratećim sadržajima poput učeničkih domova, kampusa i drugi sadržaja. Za sada JMO sustav obrazovanja dobro odgovara na potrebe za obrazovanjem kadrova koji bi se mogli školovati kroz dualni sustav obrazovanja.

U usporedi s europskim zemljama gdje je naše strukovno obrazovanje?

■  Putem Erasmus+ projekata imali smo priliku vidjeti kakvo je obrazovanje i u drugim zemljama. Smatram da ne zaostajemo značajnije po kvaliteti nastavnog kadra i kvaliteti nastave. Naprotiv u nekim segmentima smo i puno bolji. Zaostatak možemo vidjeti u opremljenosti škola i motivaciji nastavnika u materijalnom smislu.

Nagrade i priznanja za rad

Srednjoškolsko obrazovanje u Đurđevcu počelo je 1964. godine osnivanjem Gimnazije, a od 1971. godine pomalo se otvaraju obrtnički programi u strojarstvu, obradi drva, elektrotehnici za zanimanja automehaničar, stolar i elektroničar, a neka zanimanja su zadržana i do danas.

Odlukom Skupštine općine Đurđevac, 1993. godine osniva se Strukovna škola Đurđevac i Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac, te od tada u istoj školskoj zgradi svaka škola radi kao samostalna ustanova. Strukovna škola Đurđevac je od tada rasla, kako po broju učenika, tako i po broju nastavnika, a usporedno i po broju zanimanja..

Škola je koncipirana kao polivalentna, što znači da školuje učenike u širokom spektru zanimanja i obrazovnih sektora, prvenstveno za potrebe lokalne zajednice. Organiziranjem prijevoza učenika i prilagođavanjem voznog reda Strukovnu školu Đurđevac pohađa sve više učenika iz drugih područja, susjednih županija i šire. Razvojem i atraktivnošću obrazovnih programa škola nastoji zadovoljiti potrebe tržišta rada, kao i nastavka školovanja na veleučilištima i sveučilištima, posebno u bližoj okolici.

Strukovna škola Đurđevac trenutno zapošljava 98 djelatnika od kojih je 84 direktno uključeno u nastavni proces. Škola aktivno sudjeluje na natjecanjima, kako u zanimanjima, tako i u općeobrazovnim predmetima od školskog, preko županijskog, pa sve do državne razine. Suradnja s gospodarskim asocijacijama je posebno aktivna i plodna, čemu su dokaz i nagrade “Šegrt Hlapić”  za najbolju školu u području obrazovanja za obrtnička zanimanja koju je Škola dobila 2017. i 2022. godine, kao i Povelja Hrvatske obrtničke komore za izniman doprinos u razvoju obrtništva. Koprivničko-križevačka županija kao osnivač prati Školu materijalno i organizacijski, te je na svaki mogući način podržava u njenom razvoju.

Projektom Regionalnog centra kompetentnosti u sektoru Elektrotehnika i računalstvo kao partner Obrtničkoj školi Koprivnica škola je postala dio regionalnog centra kompetentnosti posebno  kao centar mehatronike, robotike i automatike, naravno pritom ne zanemarujući sva ostala zanimanja koja također kontinuirano oprema i razvija.

…………………………………………………………….

Napisala: Irena KUSTURA

…………………………………………………………….

Tekst je objavljen uz sufinanciranje sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija