Srednja strukovna škola Samobor trenutačno ima 503 učenika u devet zanimanja, a u ovoj školskoj godini upisali su maksimalan broj učenika, u šest razreda i devet zanimanja ukupno 154 učenika, gotovo isto kao i prošle godine.
■ Razlika u odnosu na prošlu godinu je ipak enormna, ove godine odbili smo 109 učenika kojima je naša škola bila prvi odabir, a to je gotovo pet punih razreda, što nam se nije događalo u proteklim godinama. Doslovno u svim zanimanjima, čak i onim deficitarnim i „manje atraktivnim“ poput elektroinstalatera bilo je prekobrojnih učenika.
Uvijek je najveća navala na četverogodišnja zanimanja: tehničar za računalstvo i Tehničar za mehatroniku. S obzirom da imamo trenutačno devet zanimanja, mogu se zaposliti baš svugdje…ima ih premalo, ipak velika većina tehničara, zapravo, svi odlaze na fakultete – kaže nam Davor ŠKILJAN, ravnatelj škole.
Dodaje da se njihovi bivši učenici zapošljavaju u Samoboru, Svetoj Nedjelji i Zagrebu, te jednako tako i u Sloveniji, a puno ih radno mjesto pronađe u Nuklearnoj elektrani Krško.
■ Ne zaposli se samo onaj tko ne želi – naglašava ravnatelj Škiljan i objašnjava da njihovoj školi gravitiraju i učenici iz zapadnog dijela Zagreba, pa je trenutačno svaki peti njihov učenik iz Zagreba.
■ Da, govorimo o trogodišnjim zanimanjima – JMO, još uvijek velika većina ljudi, čak i oni koji imaju neke veze s prosvjetom, ne znaju da ti učenici imaju 2600 sati praktične nastave kroz tri godine, od toga 84% u vanjskom procesu, dakle u realnim uvjetima na tržištu rada. Četverogodišnja zanimanja su iznimno tražena, svakodnevni su upiti za njihove usluge, ali kao što sam naglasio odlaze na fakultet, najčešće na FER, FSB, TVZ…..
„Muška“ škola
Učenici u trogodišnjim zanimanjima dolaze sa slabijim uspjehom, u prosjeku dobrim ili vrlo dobrim uspjehom, dok u četverogodišnjim zanimanjima postavljamo u zadnjih 15 godina prag od 60 bodova. Posljednjeplasirani učenici na rang listama imaju 69 bodova, od mogućih 80, znači bolji je ulaz nego u okolne Gimnazije – ponosno će ravnatelj Davor Škiljan i nastavlja:
■ Mi smo muška škola, ali imamo razred frizera i kozmetičara, stoga od 503 učenika 94 ili 19% su učenice. Naravno postoje i dječaci frizeri, kao što postoje i učenice u tehničarima ili vozačima motornog vozila.
Povremeno surađuju s mnogim školama i radi se isljučivo o projektima, a prema njegovim riječima sa školama Zagrebačke županije suradnja je stalna i prirodna.
■ Škola je sudjelovala u mnogobrojnim EU projektima, najpoznatije su Pametne kuće i Aditivne Tehnologije, iz čega su proizašli kurikulumi Pametne kuće i trenutačno radimo na Regionalnom centru kompetancija, Industrija 4.0 u strojarstvu. Postat ćemo 2023. godine Centar izvrsnosti za automatiku, senzoriku i obnovljive izvore energije – sa zadovoljstvom ističe ravnatelj Škiljan. Na žalost nisu sudjelovali u Erasmus razmjeni učenika jer projekt koji su pripremali sa školama iz Italije, Njemačke i Austrije spriječila je korona.
U školi učenici uče samo jedan jezik – njemački ili engleski. Praktični dio obrazovanja odrađuju u više od 130 raznih radionica i tvrtki, s njima je komunikacija stalna, a mentori iz radionica i tvrtki dolaze u školu na kontrolne i naučničke ispite. Također, nastavnici posjećuju tvrtke i razgovaraju o kurikulumu i prate učenike – naučniku cijelu nastavnu godinu.
Inovacije
■ Od 1999./2000. godine naši nastavnici i učenici prisutni su na međunarodnim izložbama inovacija ( Nuernberg, Geneve…) i do danas osvojili smo 36 odličja, od toga 13 zlata, 15 srebra i 8 bronci. Posljednje srebro staro je tri tjedna, a zasluženo je u Nuernbergu.
Promocija škole je zbog određenih inovacija bila enormna, a na taj način škola stvara „image“ poželjne škole. Uglavnom su to učenici zaraženi tehnikom, imamo odličnu opremu i nastavnike tako da za rad u inovatorskoj ili ostalim skupinama ne treba nikakav poseban poticaj.
Na bazi inovacija stvara se današnje društvo, kao i uvijek, s time da je to danas u nevjerojatnoj brzini. Inovacije su primjenjive, ali oko njih treba puno raditi i nakon što se objave. Naši bivši učenici u inkubatorima i dalje se nastavljaju baviti inovacijama i od toga žive, na primjer rade pametne utičnice….
Usudio bih se reći, barem za naše prilike dobro, sve više djece upisuju strukovna zanimanja, ulaže se u škole novac iz EU fondova, a najveći problem će uskoro, odnosno već je, biti nastavnički kadar koji nestaje, a mladi stručnjaci se ne vide u školstvu – ističe ravnatelj Škiljan.
Prema njegovom mišljenju očekivano je da se kurikulumi mijenjaju jer je, kaže, bilo kurikuluma poput onog tehničara za računalstvo, koji se nije mijenjao 20 godina, što je nevjerojatno, tako da kurikulum niste mogli spojiti s nazivom zanimanja. Tvrdi da se danas se puno toga može mijenjati „ odozdo“ iz škole, jer postoji mogućnost da se promjene uvode u skladu s promjenama na tržištu rada.
■ Mi trenutačno radimo u okviru RCK-a zajedno s drugim srednjim školama u županiji na modernizaciji osam kurikuluma. To je zapravo odgovor, mi u školama možemo biti proaktivni u promjeni i zato imamo alate. Kako riješiti problem zanimanja koje učenici ne žele upisati treba odgovoriti nacionalna strategija, jer postoje zanimanja za koja nema interesa, a neophodna su i u takvim slučajevima može se možda promijeniti ime, doraditi kurikulum, promovirati ga na moderniji način… a postoje zanimanja koja su suficitarna, a u velikoj mjeri su na ponudi učenicima, to su, mislim, veći problemi – komentira Škiljan.
Ujednačiti model
Po njegovom mišljenju JMO koji imaju u školi kad je riječ o praktičnoj nastavi i vježbi jači je od dualnog modela.
■ Mi smo po tome pitanju u dualnom sustavu vječno, a o finesama ne znam puno jer se time ne bavim. Ono što mene više smeta je veliki broj varijanti u istome zanimanju, klasični, JMO, dualni itd, to je nelogično za ovako malu zemlju i radi nam probleme kod kombinacije zanimanja.
Mi se pokušavamo ugledati na Austriju, Njemačku odnosno Bavarsku, Švicarsku… ali sve je to besmisleno jer imamo drugačije polazne točke i mogućnosti. Ne vidim velike razlike između zemalja srednje i južne Europe tako da mislim da smo u prosjeku država za koje mislimo da spadaju u naš civilizacijski krug.
Mislim da se ide u dobrom smjeru, a jedan od njih je i da učenici, a o tome se već dugo govori, imaju priznato mirovinsko osiguranje ili staž od dana odlaska na stručnu praksu kod poslodavca za vrijeme trajanja srednjoškolskog obrazovanja – zaključuje ravnatelj Srednje strukovne škole Samobor Davor Škiljan.
Poznati ravnatelji i učenici stvorili ugled škole
Srednja strukovna škola u Samoboru, spada u najstarije strukovne škole u RH-a. Službeno je počela s radom 9. siječnja 1887. godine (neslužbeno 1886.), i to na osnovu naredbe bana Khuena Hedervariya koji je 30. svibnja 1886. donio Naredbu da se otvore šegrtske škole u svim mjestima koje imaju više od 50 šegrta, pozivajući se na Obrtni zakon iz 1884. godine.
Samobor je bio među 18 mjesta u tadašnjoj Trojednoj kraljevini koji je osnovao šegrtsku školu. Grad je tada imao 220 obrta i 2350 stanovnika. Samobor je i danas percipiran prije svega kao grad obrtnika, a ravnatelj škole Davor ŠKILJAN s ponosom kaže da su svi izišli „ispod naše kabanice“. Do 1990. godine srednju stručnu spremu steklo je više od 5100 učenika, a u posljednje 32 još 4600 učenika. O značenju škole u Samoboru, Hrvatskoj i svijetu govore i profesori odnosno učenici koji su prošli kroz školu.
Najdugovječniji ravnatelj škole Milan LANG napisao je najveće djelo hrvatske etnologije, Samobor-narodni život i običaji na 1000 stranica, a kajkavski leksik iz tog djela koristio je Miroslav Krleža u Baladama Petrice Kerempuha. Uz Langa, ravnatelj i učitelj škole bio je Bogumil TONI, poznati samoborski pjesnik…
Učenik Mate RIMAC koji je završio četverogodišnji program tehničar za mehatroniku isticao se inovacijama, a danas je najpoznatiji hrvatski gospodarstvenik na zemlji – ponosno će Škiljan. Damir ČUČIĆ elektotehničar iz strukovne, 2012. godine dobio je Zlatnu Arenu za najbolji film, Pismo ćaći.
…………………………………………………………….
Napisala: Irena KUSTURA
…………………………………………………………….
Tekst je objavljen uz sufinanciranje sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija