Kao gotovo i svaka druga škola u manjoj sredini i Srednja škola Zabok preporodila je kraj u kojem se nalazi. Osnovana je sad već daleke 1957. godine kao Ekonomska škola. Nakon 10 godina uvode se ugostiteljska zanimanja te prodavači.

■  Škola je bila pokretač razvoja na području Hrvatskog zagorja kao turističke regije koja ima brojne kulturno- povijesne i prirodne resurse  – toplice, lječilišta koja su se počela razvijati još u doba Austro-ugarske monarhije, brojne dvorce i perivoje, vjerski turizam… Danas je Krapinsko-zagorska županija vodeća županija kontinentalnog turizma, a razvoj se bazira na kadrovima koji su obrazovanje završili u Srednjoj školi Zabok – s ponosom nam odmah na početku kaže ravnateljica škole Draženka JUREC. Nažalost i to područje,  kao i cijela Hrvatska, zbog demografskog kolapsa trpi posljedice u smanjenju broja učenika iz godine u godinu.

■  Škola ima trenutno 555 učenika. U zadnjih desetak godina zabilježili smo  pad broja učenika od 750 na 550. Postoji više razloga za smanjenje broja učenika, najvažnije je i smanjenje broja učenika u osnovnim školama kao posljedica demografskih problema, te povećanje broja upisnih mjesta u gimnazijama i četverogodišnjim  školama. Utjecala je na to i  negativna opća društvena klima prema trogodišnjim strukovnim zanimanjima – nabraja ravnateljica Jurec.

Ove školske godine upisali su 165 učenika u 7 razrednih odjela, a prethodne školske godine 2021/22. upisano je 145 učenika.

■  Dakle ove šk. godine upisali smo  20 učenika više u prvi razred nego prošle školske godine. Upisna kvota bila je ista kao i prošle, ali manja za 2 razredna odjela nego prije 5 godina i to na žalost za trogodišnja strukovna zanimanja prodavača i konobara – ističe ravnateljica.

Slab interes za trogodišnje programe

Dodaje da Srednja škola Zabok obrazuje učenike u dva obrazovna sektora i to – ekonomiji i trgovini koji uključuje zanimanja ekonomist, komercijalist i prodavač. Drugi područje je  turizam i ugostiteljstvo  u kojem se učenici obrazuju za zanimanje hotelijersko-turistički tehničar, turističko-hotelijerski komercijalist, kuhar i konobar.

Od trogodišnjih strukovnih programa učenicima su najzanimljiviji  za zanimanja kuhar, konobar i prodavač koji su ujedno na prva 3 mjesta najtraženijih zanimanja prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na tom području.

■  U trogodišnjim zanimanjima uspijemo upisati sve prijavljene učenike osim kuhara, a obično imam viška prijavljenih učenika za zanimanje ekonomist, komercijalist i hotelijersko-turistički tehničar. Planirana upisna mjesta ne uspijemo popuniti baš u najdeficitarnijim  zanimanjima, a to su konobar i prodavač. U četverogodišnjim zanimanjima obično se prijavljuju učenici  s vrlo dobrim i odličnim uspjehom, a s najboljim uspjehom se upisuju učenici za zanimanje ekonomist. Učenici s najslabijim  uspjehom zupisuju programe za zanimanje konobar i prodavač. Prije desetak godina i trogodišnja zanimanja su se  upisivali učenici s vrlo dobrim, pa i odličnim uspjehom. No, to se u međuvremenu promijenilo – objašnjava nam ravnateljica Draženka Jurec.

Dolaze i učenici iz Zagreba

Prema njezinim riječima u Srednju školu Zabok tradicionalno se upisuju učenici iz Zagrebačke županije i grada Zagreba. Tako trenutno školu polazi 62 učenika iz te dvije županije, i to 27 učenika u sektoru ekonomije i trgovine i 35 učenika u sektoru turizma i ugostiteljstva.

Nešto više od 90% učenika četverogodišnjih strukovnih programa prijavljuju i polaže ispite državne mature, a oko 85% prijavljenih s uspjehom ih položii. Između 40% i 45% učenika četverogodišnjih strukovnih  programa nastavlja obrazovanja na različitim fakultetima.

■  Tako trenutno imamo 25  nastavnika zaposlenih u našoj školi koji su ujedno bili i učenici škole i to ne samo nastavnika struke, nego i općeobrazovnih predmeta, hrvatskog jezika, povijesti, zemljopisa, stranih jezika… Pošto smo jedina ekonomska škola u županiji, nemamo viška ekonomskih kadrova jer oko 40 učenika godišnje završi obrazovanje na oko 120 000 stanovnika, a njih više od 50% nastavlja obrazovanje. Komercijalisti koji ne  nastavljaju obrazovanje  vrlo lako nalaze zaposlenje u trgovačkom sektoru. Vrlo smo zadovoljni s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje s  kojim najviše surađujemo na promociji  deficitarnih, a jako traženih zanimanja – kuhar, konobar, prodavač.

Naši učenici odmah nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja nalaze  zaposlenje bilo u našoj županiji ili na moru. Mnogi nažalost odlaze u inozemstvo i to ne zato što u Hrvatskoj ne mogu naći posao već zato jer su tamo daleko veća primanja. Mnogi od njih dolaze prenijeti svoja iskustva učenicima u školi putem različitih praktičnih radionica – priča ravnateljica.

Odlična suradnja s gospodarstvenicima

Učenici praktičnu nastavu obavljaju u tvrtkama i obrtima u Krapinsko zagorskoj županiji, ali i gradu Zagrebu.  

■  Suradnja škole i gospodarstvenika je odlična pa tako predstavnici gospodarstva trenutno sudjeluju u izradi novih standarda zanimanja i strukovnih  kurikuluma koje trenutnoradimo u okviru projekta Regionalnog centra kompetencije u turizmu i ugostiteljstvu kojim je škola imenovana 2018. godine. Najčešće primjedbe koje učenici imaju u vezi praktične nastave je visina naknade koju primaju, a razlikuje se od tvrtke do tvrtke, odnosno od obrta do obrta – naglašava Draženka Jurec.

Učenici Srednje škole Zabok ne sudjeluju u Erasmus programima jer, prema riječima ravnateljice, trenutno imaju prevelik broj aktivnosti  u okviru projekta RCKT-u: brojna natjecanja u  Hrvatskoj i inozemstvu, studijska putovanja  u Hrvatskoj i inozemstvu,manifestacije i događanja npr. Dane turizma, Gljivarenje v Stubakima, Interslast, Babičini kolači, Mali Gastro, Znanstveni piknik, Štruklijada,100% zagorsko, Piknik u dvorcu Bračak i mnoge druge. Osim za učenike, u okviru projektnih aktivnostima organizirane su brojne radionice i predavanja za nastavnike koji im pomažu u razvoju na području struke, ali i pedagoško psiholoških kompetencija, studijska putovanja i posjeti srodnim  odgojno obrazovnim institucijama diljem Europe.

Naglašava da se radi na renoviranju i izgradnji zgrade i nabavi  najmodernije  opreme  za kabinete i praktikume, te izgradnji   Akademisa.

Ne trebamo preslikavati tuđe modele

Općenito što mislite o stanju strukovnih škola u Hrvatskoj? Koliko se poboljšalo i promijenilo u zadnjih desetak godina?

Imenovanje Regionalnih centara kompetentnosti njih ukupno 25 iz 5 sektora je najveća pozitivna promjena u zadnjih nekoliko desetljeća koja se desila u strukovnom obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Istaknula bih nekoliko problema s kojim se danas susreće strukovno obrazovanje, a to je  neravnomjeran razvoj strukovnih škola u cijeloj Hrvatskoj; prevelik broj upisnih mjesta u gimnazijama i nekim četverogodišnjim  strukovnim školama s obzirom na smanjenje učenika pa obično najdeficitarnija zanimanja ostaju nepopunjena.  Problem je i obrazovna politika koja potiče što veći upis u gimnazije, a u isto vrijeme događa nam se nestanak ponekih strukovnih zanimanja

Što mislite o dualnom obrazovanju?

■  Mislim da je pogrešan  pokušaj preslikavanja dualnog sustava u naš obrazovni sustav, a bez da su osigurani materijalni uvjeti u obrazovanju kakve imaju te zemlje čije modele pokušavamo preuzeti.

Osim toga loš je  materijalni i društveni status nastavnika pa samim time se događa i negativna  selekcija nastavnika i nemogućnost  pronalaženja kvalificiranog  nastavnog kadra, naročito u manjim sredinama.

U usporedi s europskim zemljama gdje je naše strukovno obrazovanje?

■  Naše strukovno obrazovanje ne zaostaje za europskim i to zahvaljujući prije svega entuzijazmu onih koji ga provode što je vidljivo po tome da su naši majstori izrazito traženi i dobro plaćeni diljem Europe. Jedna od takvih dobrih škola je i Srednja škola Zabok.

…………………………………………………………….

Napisala: Irena KUSTURA

…………………………………………………………….

Tekst je objavljen uz sufinanciranje sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija