Predložene izmjene Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima izazvao je brojne komentare struke, a mnogima koji su sudjelovali u javnoj raspravi koja završava u petak 5. veljače  zasmetao je prijedlog skraćivanja roka za napredovanje nastavnika u mentora.

Mjerodavno ministarstvo obrazovanja doradu Pravilnika predložilo je želeći pojednostaviti proceduru, smanjiti troškove i postupak napredovanja vratiti isključivo pod ingerenciju Agencije za odgoj i obrazovanje. Po novom prijedlogu Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje prestaje biti relevantan za njihovo napredovanje, a otvara im se mogućnost da u zvanje mentora mogu napredovati s najmanje tri godine staža stečenog u obrazovanju kao učitelj, nastavnik, ravnatelj i stručni suradnik i prikupljenih 40 bodova. Do sada im je napredak bio moguć s minimalno pet godina staža Predloženo je i smanjenje broja sati kontinuiranog profesionalnog razvoja u zadnjih pet godina, a povećao se broj bodova za objavu znanstvenih radova. Ukinulo bi e i Povjerenstvo za napredovanje te cijeli postupak vratio u nadležnost AZOO-a. Predloženo je i ukidanje obveze nastavnika da sudjeluju u javnoj raspravi o dokumentima iz područja obrazovanja ukoliko žele napredovati.

U nekoliko stotina komentara koji su u e-savjetovanju stigli na predložene izmjene Pravilnika, mnogo je onih koji upozoravaju da se rok za napredovanje ne treba smanjiti s pet na tri godine.

Bez skraćivanja roka za napredovanje

– Predlažem da ostane kao i dosada 5 godina rada, uzevši pri tom u obzir da je kandidat tek odradio pripravnički staž u prvoj godini, te pravi intenzivni rad kreće slijedeće 2 godine. Smatram da mladi nastavnik treba proći više iskustva, osluhnuti potrebe učenika i sustava i u skladu s tim intenzivirati svoj rad na dokazivanju uspješnosti – napisala je Sandra Halt-Čuže, a s njezinim stavom složili su se mnogi sudionici savjetovanja.

– Ne podržavam i ne slažem se s prijedlogom da je tri godine radnog iskustva dovoljno za prvo promoviranje u zvanje mentora. S obzirom da se radi o učiteljima početnicima, a pripravništvo završava nakon godine dana staža polaganjem stručnog ispita, smatram kako su slijedeće dvije godine radnog iskustva nedovoljne za razvijanje mentorskih kompetencija  – komentirala je Andrea Sebastijan.

Dio sudionika u raspravi smatra da učitelji s 30 godina staža trebaju zadržati stečeni status, a isto tako da nije potreban  uvid u stručno pedagoški rad pri obnovi napredovanja. Pojavili su se i prijedlozi za bržim napredovanjem ravnatelja, odnosno mogućnost promaknuća u ravnatelja savjetnika na početku, a ne na kraju drugog mandata.

Osim pojedinačnih primjedbi i prijedloga iznesenih u e-savjetovanju, predložene izmjene Pravilnika o napredovanju učitelja žestoko je kritizirao i Sindikat hrvatskih učitelja smatrajući da predložene izmjene ne „rješavaju brojna ključna pitanja“, ali i da je Ministarstvo obrazovanja prekršilo kolektivni ugovor jer u izradu predloženih promjena nije uključilo Sindikat što im je, kažu u SHU „izrijekom propisana obveza”.

– Na brojne probleme, koji još uvijek nisu riješeni ovim Prijedlogom, ukazivali smo više puta pa se sve to moglo izbjeći poštivanjem odredbi kolektivnog ugovora jer se na ovaj način  ne propituje mišljenje struke na koju se ovaj Pravilnik  odnosi. Kao sindikat s najbrojnijim članstvom u Republici Hrvatskoj, mišljenje struke iznosimo na radnim skupinama, a ovakvo preskakanje procedure samo je još jedan primjer pokušaja ministarstva da progura vlastita parcijalna rješenja koja samo još više doprinose nejednakosti u sustavu obrazovanja.

Bivša ministrica je uvođenjem Povjerenstva za napredovanje i  Stručnih povjerenstava za uvid u stručno-pedagoški rad kandidata u koja su, osim viših savjetnika Agencije, imenovani i učitelji praktičari, maknula monopol Agencije u postupku napredovanja. Predloženim izmjenama se opet isključivo Agenciji vraća nadležnost za te postupke, a da se procedura samog napredovanja te postupak prijave nisu značajno pojednostavili – upozorava predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem te naglašava:

– Za takvu izmjenu predlagatelj ističe argument o povećanom financijskom opterećenju proračuna kojim se pravda ukidanje tročlanih povjerenstava za uvid u stručno-pedagoški rad kandidata. Istovremeno, ne navode se iznimno pozitivna iskustva kandidata koji su svoj postupak napredovanja proveli u prethodnom razdoblju, temeljem uvida tročlanih povjerenstava. Tako provedeni postupci napredovanja onemogućili su ikakvu samovolju viših savjetnika (što je bila česta kritika), dopustili različita mišljenja te tako unijeli novu kvalitetu u sam postupak pri čemu je kandidatima, zbog sudjelovanja kolega, učitelja praktičara, olakšan, inače, zahtjevan i stresan postupak. Prisutnost dvoje kolega koji temeljem svog rada u razredu imaju praktično iskustvo i dobro poznaju sve okolnosti koje utječu na taj rad, doprinosi transparentnosti kod donošenja odluke o napredovanju u zvanje. Ukidanjem ovih povjerenstava vraćamo se unazad, pokazuje se da se ne cijeni mišljenje struke te tako MZO iznova dokazuje da nije spreman ni na kakve promjene – zaključuje Šprem.

Propisati rok za odgovor AZOO-a

Smatra također da bi trebalo propisati rok u kojem je  Agencija dužna odgovoriti na zahtjeve kao što je zamrzavanje statusa ili druga pitanja koja predstavljaju dvojbe zaposlenicima, a na koje se, kaže, odgovor čeka mjesecima ili cijelu godinu.

– Ono što je iz teksta Izmjena izostavljeno, a svakako je potrebno propisati, je da, ukoliko se postupak obnove zvanja ne završi do termina kada istječe ranije stečeno zvanje, a kandidat je na vrijeme predao zahtjev za napredovanje,  kandidat će zadržati koeficijent za stečeno zvanje do datuma nove Odluke o napredovanju u zvanje.

Isto tako, potrebno je unijeti odredbu temeljem koje bi kandidati mogli dopunjavati svoje dosjee dokumentima kojima argumentiraju ispunjenost općih i uvjeta izvrsnosti propisanih Pravilnikom za razdoblje od slanja zahtjeva za napredovanjem pa do stručno-pedagoškog uvida – ističe Šprem i upozorava:

Prema prijedlogu Izmjena, u čl. 14. Pravilnika predviđa se brisanje pojma „dva sata“ što je nedopustivo jer će to omogućiti različitu praksu kojom će se neki kandidati dovesti u nejednak i neravnopravan položaj u odnosu na neke druge. Primjerice, uvid u nastavni rad kod nekih kandidata bi tako mogao biti samo jedan sat, a kod nekih drugih, ovisno o (samo)volji višeg savjetnika, možda, tri ili pet sati.

Dodaje da ako se želio propisati manji broj sati uvida u nastavu od dosadašnja dva sata, da je onda to tako trebalo definirati, odnosno propisati da uvid u stručno-pedagoški rada obuhvaća praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom maksimalno dva sata njegovog neposrednog rada s učenicima ili rada s odgojno-obrazovnim radnicima uživo ili online…“

Povjerenstvo nije neovisno i objektivno

SHU primjedbe ima i na sastav tročlanog Povjerenstva koje procjenjuje opravdanost žalbi na stručno mišljenje AZOO-a, smatrajući da  sastav ne jamči neovisnost i objektivnost Povjerenstva, a nedopustivo im je ne propisivanje roka u kojem je ravnatelj Agencije dužan donijeti Odluku o napredovanju.

– Želi li se takvom formulacijom, predloženom izmjenama oštetiti kandidate koji napreduju i izbjeći povećanje koeficijenta koji donosi napredovanje u zvanju?! Ne propiše li se rok, to bi moglo značiti i višemjesečno kašnjenje povišice plaće – naglašava predsjednica SHU-a Sanja Šprem.

Sindikat učitelja još ima niz primjedbi i konkretnih prijedloga za koje se nada da će ih MZO ugraditi u izmjene Pravilnika o napredovanju učitelja.