Ako ste se ikad pitali koje su prednosti otvaranja obrta, a ne, recimo, jednostavnog društva ograničene odgovornosti ili društva ograničene odgovornosti, jasan i argumentiran odgovor se može pronaći na web stranicama Hrvatske obrtničke komore. Ukratko: zato što je obrt vrlo jednostavno i povoljno registrirati. Dovoljno je prijaviti se putem online servisa e-Obrt i iz svog naslonjača registrirati obrt u par klikova!

Dopušteno je obavljanje svake gospodarske djelatnosti koja nije zakonom zabranjena, obrt može registrirati svaka punoljetna osoba ali i stranac. Nije potreban temeljni kapital. Nema ograničenja broja zaposlenih, obrtnik se može koristiti pomaganjem članova obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, može ga registrirati i osoba koja je već u radnom odnosu na nekom drugom mjestu…
Nije stoga čudno što se broj obrta povećao u posljednjih godinu dana na razini Republike Hrvatske, a trend rasta uočen je u većini naših županija. Kakva je situacija u Osječko baranjskoj  županiji?  S tim smo se pitanjem obratili Područnoj županijskoj obrtničkoj komori.
■  Prema statističkim podacima Hrvatske obrtničke komore na dan 31.10.2022.g. u Republici Hrvatskoj bilo je 101.979 aktivnih obrta. U Osječko-baranjskoj županiji ih je 5.503 što je povećanje u odnosu na 2021.godinu za 300 obrta – informira nas predsjednik Obrtničke komore Osječko baranjske županije Stjepan BIROVIĆ.

– Jeste li zadovoljni postojećim stanjem odnosno smatrate li da postojeći broj obrta zadovoljava potrebe tržišta?
■  Zadovoljni smo postojećim stanjem jer je bilo više od 5.200 obrta još davne 2008. godine. No, veliki broj obrta ne znači ujedno da su i zadovoljene potrebe tržišta, pogotovo u uslužnim zanimanjima kao što su vodoinstalateri i instalateri grijanja i klimatizacije, elektroinstalateri i slična zanimanja. Smatramo da će broj obrta još rasti s obzirom na potpore za samozapošljavanje koje osigurava država – potvrdno odgovara predsjednik Birović.
Premda se može čak i iskustveno reći da postoji značajna potražnja za obrtničkim proizvodima i uslugama, teško je procijeniti cijeni li se njihov rad adekvatno, odnosno koliko zarađuju te  kolike su plaće  zaposlenih radnika u obrtima.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022. iznosila je 7 583 kune. Na žalost, ne postoje podaci za komparaciju. Kako predsjednik Stjepan Birović  naglašava, potražnja za obrtničkim proizvodima i uslugama pokazuje uzlazni trend.
■  Možemo reći da se rad obrtnika cijeni sve više. No, obrtnici nemaju plaću i stoga je nemoguće raditi komparacije s prosječnim neto plaćama u RH. Obrtnici plaćaju doprinose na određenu osnovicu koja je ovisna o vrsti oporezivanja pa tako paušalisti plaćaju doprinose na  osnovicu do 3.814,80 kn mjesečno. Pritom, obrtnici koji vode knjige (jednostavno knjigovodstvo ili  obrtnici dohodaši) plaćaju doprinose na osnovicu od 6.199,05 kn mjesečno, dok obrtnici dobitaši na osnovicu od 10.490,70 kn mjesečno. Pritom treba napomenuti da obrtnici dobitaši vode dvojno knjigovodstvo i mogu ali ne moraju sebi isplatiti takozvanu poduzetničku plaću. Dakle, nije obvezna. Uz to, obrtnici za svoje poslovanje odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom. Plaću prema ugovoru o radu imaju samo djelatnici koji su zaposleni u obrtima.
– Koliko je strukovnih zvanja za koje je moguće polagati majstorske ispite? Koje dobne skupine najviše pristupaju takvim ispitima?
■  U Obrtničkoj komori Osječko-baranjske županije moguće je polagati majstorske ispite za 36 zvanja. Godišnje se provode dva roka majstorskih ispita s oko 60-90 kandidata. U godinama prije pandemije bilo ih je više od 100. Zanimanja koja su najviše zastupljena na majstorskim ispitima su autoserviseri, elektroinstalateri, frizeri, plinoinstalateri. Najmanje su zastupljeni alatničari, autoelektričari, natkonobari, fasaderi, klesari i ortopedski obućari.
– Osim zadaće organiziranja i provođenja majstorskih ispita, provodite i ispite o stručnoj osposobljenosti, a također i organiziranje licenciranja. Koliko godišnje organizirate ispita o stručnoj osposobljenosti, a koliko licenciranja?
■  Ispiti o stručnoj osposobljenosti provode se u pet rokova godišnje s oko 50 – 70 kandidata u devet zanimanja. Radi se o maserima, drvogalanteristima, pripremateljima jednostavnih jela i slastica, pečenjarima, pripremateljima bureka i pizza, poslužiteljima jela i pića, cvjećarima-aranžerima, vulkanizerima i mehaničarima za bicikle. Također se provodi licenciranje i relicenciranje radionica. Licenca se izdaje na rok od sedam godina te se nakon toga vrši relicenciranje. Bez licence se ne mogu uzimati naučnici na praktični dio nastave u jedinstvenom modelu obrazovanja.
– Spomenuli ste da, prema službenim podacima, postoji 5 503 aktivna obrta na području vaše Županije. Koje struke su najviše zastupljene? Kojih obrta je najviše, a kojih uopće nema?
■  U obrtima je prema statističkim podacima na dan 31.10.2022. bilo najviše uslužnih obrta, potom slijede frizeri, kozmetičari, njega tijela i fitness te potom proizvodno zanatstvo, a nakon toga trgovina, poljodjelstvo, ugostiteljstvo i turizam. Najmanje je obrta koji se bave prijevozom.
Prema riječima našeg sugovornika  postoji niz struka kojih nedostaje: – Deficitarna zanimanja su zidar, tesar, armirač, krojač, monter, vozač, bravar, strojobravar, elektroinstalater, vodoinstalater, plinoinstalater, limar, stolar, dimnjačar, mesar, kuhar, građevinski stolar, betonirac. O tome govori i preporuka za upisnu politiku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Kao struke koje su suficitarne možemo navesti fotografe, cvjećare i frizere.

Prema podacima iz javnih izvora na području Osječko-baranjske županije ima 22 strukovne škole koje obrazuju učenike za različita zanimanja, uglavnom u četverogodišnjem i trogodišnjem trajanju. U obrtničkim zanimanjima se obrazuje više od dvije trećine svih srednjoškolaca. Pravo pitanje koje se ovdje može postaviti jest kako harmonizirati upisnu politiku i potrebe tržišta te obrazovati i osposobljavati mlade ljude za svijet rada, a ne za Zavod za zapošljavanje.

Kako nam rukovoditeljica Odjela za tržište rada Područne službe Osijek  Hrvatskog zavoda za zapošljavanje  Ankica VUČKOVIĆ  potvrđuje, postoji cijeli niz deficitarnih zanimanja u Osječko baranjskoj županiji.
■   Deficitarna su zanimanja iz djelatnosti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma, metalske industrije, prometa, zdravstvenih djelatnosti i IT sektora. O kojim je zanimanjima točno riječ, navedeno  je u našim Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Također, u tim Preporukama su navedena i suficitarna zanimanja – ističe  Vučković.
– S obzirom na činjenicu da kao Područna služba HZZ-a RH imate izvrstan uvid u potrebe tržišta za određenim zanimanjima, jednako kao i ona koja su suficitarna i teško zapošljiva, kakve su bile vaše Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za ovu godinu?
■  Područna služba Osijek provela je analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima, te izradila preporuke za obrazovnu upisnu politiku. Preporuke su rađene na osnovi analize i prognoze potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima odnosno prema kriterijima kao što su stope i brzine zapošljavanja nezaposlenih osoba do 39 godina u posljednjih pet godina, zatim prema listi lakše i teže zapošljivih zanimanja. Nadalje, podloga za izradu Preporuka je i broj upisanih učenika u prvi razred trogodišnjih, četverogodišnjih i petogodišnjeg programa srednjih škola Županije u ovoj školskoj godini te usporedba s prethodnim godinama. Također, u obzir se uzima i plan razvoja   Osječko-baranjske županije za razdoblje do 2027. godine i Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine.
– Za koje srednjoškolske obrazovne programe ste preporučili povećanje broja upisanih i stipendiranih učenika?
■   U dvogodišnji ili trogodišnji srednjoškolski program povećanje smo preporučili za zanimanja zidar, tesar, armirač, krojač, monter, vozač, bravar, strojobravar, elektroinstalater, vodoinstalater, plinoinstalater, limar, stolar, dimnjačar, mesar,  kuhar, građevinski stolar, betonirac. Također, preporuke su za povećanje broja upisanih medicinskih sestara i tehničara opće njege te tehničara za očnu optiku u četverogodišnjem ili petogodišnjem srednjoškolskom programu.
– U kojim obrazovnim programima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika?

■  U trogodišnjem srednjoškolskom programu preporučili smo smanjenje broja upisanih  prodavača, fotografa, cvjećara i frizera, a u četverogodišnjem ili petogodišnjem srednjoškolskom programu naša je preporuka da se smanji broj upisanih ekonomista, upravnih referenata, komercijalista, agrotehničara, poljoprivrednih tehničara fitofarmaceuta, farmaceutskih tehničara, građevinskih tehničara, arhitektonskih tehničara, tehničara geodezije i geoinformatike, ekoloških tehničara, agroturističkih tehničara, poslovnih tajnika, fizioterapeutskih tehničara, dentalnih tehničara, likovnih umjetnika i dizajnera, grafičkih urednika dizajnera, grafičkih tehničara pripreme, dorade i tiska, zdravstveno-laboratorijskih tehničara i kozmetičara.
U mjesečnom Statističkom biltenu Područne službe HZZ Osijek iz listopada ove godine, u evidentiranoj nezaposlenosti prosječan broj nezaposlenih osoba od siječnja do listopada 2022. bio je 14 644 osoba. Prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom u trajanju od četiri i više godina te gimnazijom (4372 osobe), slijede ih osobe sa završenom srednjom trogodišnjom školom ili KV i VKV kvalifikacijama (4108 osoba), potom osobe sa osnovnom školom (3418 osoba). Bez škole ili sa nezavršenom osnovnom školom nezaposlenih je bilo 1164, a s višom školom, stručnim studijem i prvim stupnjem fakulteta bilo je 569 osoba,  dok je sa završenim fakultetom bilo 1013 prosječno nezaposlenih osoba u promatranom desetomjesečnom razdoblju.
– Postoje li zahtjevi tržišta rada koji su prema vama jasno komunicirani od strane poslodavaca? kakve struke im trebaju  s kakvim znanjima i vještinama?
■   Zahtjevi tržišta rada prema nama su jasno komunicirani od strane poslodavaca, no veliki izazov je nedostatak adekvatnog radnog iskustva kakvo svijet rada danas treba. Što se tiče znanja i vještina, bitne su takozvane meke vještine odnosno soft skills, komunikacijske vještine, sklonost timskom radu, motiviranost, organizacijske vještine. Također, škole zadnjih godina dosta prate promjene na tržištu rada na način da prilagođavaju svoje programe odnosno kurikulume. No, moram reći da je problem nezainteresiranost mladih za upisima – ističe rukovoditeljica Odjela tržišta rada gđa Vučković.
– Pripremate li nove preporuke odnosno koje pokazatelje ćete uzeti u obzir pri definiranju novih upisnih preporuka?
■  Nove preporuke za 2023. godinu, pripremamo ovog mjeseca, dakle u prosincu 2022. Prilikom njihove izrade, među ostalima, u obzir uzimamo prognoze potreba tržišta za određenim zvanjima, pokazatelje o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podatke o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca te od savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. Osim toga, u obzir su uzete strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Preporuke se odnose ne samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata.
Na kraju, treba spomenuti da je u cilju harmoniziranja obrazovanja i osposobljavanja i zahtjeva tržišta u lipnju ove godine proglašen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju. Time je postavljen zakonodavni okvir  postojećim naporima na razini države alii svake županije te kojim je odgovoreno na zahtjeve poslodavaca i zahtjeve Europske komisije koji su tražili povećanje razine kompetencija učenika strukovnih škola.

…………………………………………………………….

Napisala: Anita Perković Škalic

…………………………………………………………….

Tekst je objavljen uz sufinanciranje sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija