Obrazovanje
PREDSJEDNIK UDRUGE MARE NOSTRUM IGOR BUDISAVLJEVIĆ
Pomorske škole prate implementaciju novih tehnologija
objavljeno: 13. studenoga 2022.
Napisao:

O kvaliteti naših srednjih strukovnih škola često se daju paušalne ocjene i to lošije nego što ih zapravo zaslužuju. Kakve su nam pomorske škole, koliko kvalitetno rade i koliko dobro obrazuju svoje učenike, buduće pomorce, pitali smo predsjednika skupštine Udruge Mare Nostrum i direktora tvrtke Alpha Adriatic, relevantnog sugovornika Igora Budisavljevića, koji o pomorstvu, pomorcima i pomorskim školama mnogo toga zna.

Za početak zanimalo nas je koliko je on kao poslodavac, ali i ostali poslodavci zadovoljni kvalitetom naših pomorskih škola.

■  Alpha Adriatic, kao tvrtka koja pruža sve vrste usluga vezanih uz pomorsku djelatnost, uglavnom je zadovoljna kvalitetom naših pomorskih škola. Jedna od prednosti je i to da svi učenici koji pohađaju pomorske škole dobiju potvrdnice za STCW tečajeve. Velik broj vježbenika zaposlimo nakon što pribave potrebna ovlaštenja i dokumente.

Jesu li  i u kojoj mjeri programi škola usklađeni s potrebama pomorskih kompanija koje zapošljavaju njihove učenike?

■  Programi su u načelu usklađeni sa zahtjevima STCW i drugih međunarodnih konvencija. Svakom vježbeniku pristupamo individualno i procjenjujemo razinu usvojenosti osnova tijekom školovanja te motivaciju i količinu uloženog truda. Naravno, što je navedeno na većoj razini, za očekivati je da će se oni lakše i brže prilagoditi specifičnostima svake kompanije, broda i njegovih procedura.

Što bi tu trebalo mijenjati?

■  Svakako bi trebalo posvetiti više vremena praktičnom dijelu nastave i obuci učenika na brodu. Mi u Alpha Adriaticu držimo da bi značajnije uključivanje stručnjaka iz prakse u nastavu također bilo korisno, posebice na temu suvremenih zahtjeva i standarda industrije koje nameću tržišni lideri poput naftnih kompanija i ostalih.

Igor BUDISAVLJEVIĆ, predsjednik skupštine Udruge Mare Nostrum i direktor tvrtke Alpha Adriatic

Prate li škole dovoljno brzo uvođenje modernih tehnologija?

■  Iako je pomorstvo jedna od industrija u kojoj se najbrže uvode moderne tehnologije, mišljenja smo da pomorske škole prate razvoj i implementaciju novih tehnologija.

Jesu li nakon što maturiraju u pomorskoj školi ti mladi ljudi osposobljeni za samostalno obavljanje poslova na brodovima? Odnosno kad poslodavcima dođu na kadeturu i asistenturu koliko su spremni i osposobljeni za poslove koji ih čekaju?

■  Budući pomorci nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja nisu sposobni za samostalno obavljanje poslova, ali se to od njih niti ne očekuje. Njihovo predznanje stečeno tijekom srednjoškolskog obrazovanja daje im temelje koji se nadograđuju tijekom kadeture na brodu. Brzina usvajanja potrebnih znanja ovisi najviše o samoj osobi, njegovoj želji i motivaciji za stjecanjem znanja, prijašnjim vještinama, ali i o iskusnijim članovima posade koji obučavaju buduće pomorce, kao i o trening programima samih kompanija.

Je li praksa koju obavljaju u toku školovanja odgovarajuća ili bi je trebalo biti više?

■  Uzimajući u obzir specifičnost ovog poziva, smatramo da bi povećanjem praktičnog dijela nastave imalo višestruke dobrobiti za učenike. Uz lakše usvajanje znanja iz školskih kurikuluma, imali bi bolji uvid što znači biti pomorac, a što bi im pomoglo da u što ranijoj fazi zaključe da li je to pravi životni poziv za njih.

Mogu li se zaposliti sa srednjom pomorskom školom i na kojim pozicijama?

■  Završetkom srednje pomorskom školom, a tu prvenstveno mislimo na nautički i brodostrojarski smjer, učenik može naći posao na brodu u svojstvu asistenta stroja ili kadeta palube.

Kakva ih karijera i mogućnost zapošljavanja očekuje samo sa srednjom školom, a kakva ukoliko se odluče završiti i pomorski fakultet, odnosno visoku školu?

■  Mladi ljudi koji se odmah nakon srednje škole žele ukrcati na brod u pravilu teže pronalaze ukrcaj za kadeta. Razlog tome je što većina kompanija traže kadete sa završenim fakultetom ili višom školom. Tu prije svega mislimo na velike tržišne igrače koji upravljaju velikim flotama tankera i LNG brodova. Osim toga, karijera pomoraca sa srednjoškolskim obrazovanjem je u pravilu sporija u odnosu na one sa završenim Pomorskim fakultetom ili višom školom.

Pomorci sa završenom srednjom školom mogu napredovati najviše do 3. časnika stroja ili 2. časnika palube. Postoji i mogućnosti da takvi pomorci završe tečaj na Pomorskom fakultetu u trajanju od šest mjeseci u modulima od po 2 ili 3 mjeseca. Uvjete za pristupanje takvom programu imaju samo pomorci koji su skupili „čistu“ navigaciju u trajanju od 36 mjeseci u svojstvu časnika. Nakon završetka tečaja pomorci stječu zvanja koja se prema STCW Konvenciji propisana za postizanje osposobljenosti za rad na upravljačkoj razini. Nakon odslušanog tečaja i uspješnog polaganja ispita stječu pravo za ishodovanje međunarodno priznatih STCW svjedodžbi za poslove upravljačke razine na brodu (Zapovjednik, Prvi časnik palube, Upravitelj stroja, 2. Časnik stroja) .

Prednost fakultetske diplome očituje se u tome što takav kandidat može dobiti posao ili kadeturu na LNG tankeru, dok kandidat sa završenom srednjom školom u pravilu može uspješno kandidirati samo na brodovima za prijevoz suhih tereta gdje su plaće niže u odnosu na primanja na primjerice LNG brodovima.

Nadalje, vježbenik koji je odradio kadeturu na kontejnerskom brodu i stekao zvanje časnika palube ili stroja u straži sukladno STCW Konvenciji, ne može se ukrcati kao časnik na tankere jer mu za taj specifični tip broda trebaju dodatne svjedodžbe o osposobljenosti, što znači da je im je karijera djelomično određena i vezana za tip brodova na kojima su odradili kadeturu.

Kolike su potrebe hrvatskih kompanija za obrazovanim pomorcima i prema vašim saznanjima da li ih većina ostaje u Hrvatskoj ili odlazi na inozemne kompanije?

■  Nažalost, zbog manjeg broja brodara, ali i brodova u flotama hrvatskih brodara, potrebe hrvatskih kompanija u međunarodnoj plovidbi puno su manje u odnosu na prije 30 i više godina. Međutim, konkurentne plaće koje nude domaće kompanije u međunarodnoj plovidbi te snažan porast broja hrvatskih brodova u kabotaži, uključujući male kruzere, govori u prilog tome da potreba za pomorcima i te kako postoji.  Dok dio vježbenika ostaje na hrvatskim kompanijama, velik dio njih odlučuje se za odlazak na velike inozemne kompanije.

Ove godine je bio pojačan interes učenika za upis u pomorske škole. Što je po vašem mišljenju razlog?

■  Zvanje pomorca vrlo je tražen i dobro plaćen posao koji nudi relativno brzo napredovanje.  Stručni i profesionalni pomorci puno lakše rješavaju neka važna životna i materijalna pitanja poput stambenog.

Što bi ste poručili učenicima koji razmišljaju o pomorskom zanimanju? Je li to dobar izbor?

■  Pomorstvo je prije svega vrlo časno zanimanje gdje se poštuje znanje, profesionalnost, ali i gdje postoji jasno određena hijerarhija i zapovjedni lanac. Pomorstvo je idealan posao za ljude koji su spremni neprestano učiti i usavršavati se tijekom cijele svoje karijere uz mogućnost ostvarivanja višeg životnog standarda.

Postoji i druga strana medalje jer se radi o pozivu koji zahtijeva velika odricanja poput dugotrajnog izbivanja od obitelji i prijatelja. Međutim, u današnje vrijeme moderne komunikacijske tehnologije i dostupnost interneta na brodovima, omogućena je bolja povezanost što olakšava boravak na brodu.  

…………………………………………………………….

Napisala: Irena KUSTURA

…………………………………………………………….

Tekst je objavljen uz sufinanciranje sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Oznake: