U proljeće ove godine po osmi put provest će se PISA istraživanje OECD-ova Međunarodnog programa za ispitivanje znanja i vještina učenika, a obuhvatit će više od 600 000 petnaestogodišnjaka iz 87 zemalja, što je najveći broj zemalja sudionica do sada.

U Hrvatskoj će se testiranje učenika u školama provesti u ožujku i travnju ove godine na uzorku od oko 7.600 učenika iz 182 škole (178 srednjih škola i 4 osnovne škole). U svakoj školi sudjelovat će 42 učenika. Učenici će rješavati test na računalima u trajanju od dva sata, a nakon toga će ispunjavati upitnik kojim se prikupljaju informacije o njihovom obiteljskom kontekstu, školskim iskustvima, stavovima prema učenju te drugim čimbenicima pomoću kojih bi se mogle objasniti razlike u obrazovnim postignućima učenika.

Ovaj ciklus istraživanja usmjeren je na matematičku pismenost, što znači da će se osim detaljnijeg ispitivanja postignuća u matematičkoj pismenosti, dodatno analizirati i čimbenici koji oblikuju učenje matematike (obiteljski kontekst, stavovi učenika prema matematici, učenje matematike u školi i izvan škole itd.). S obzirom na to da je matematika glavna ispitna domena, konceptualni okvir istraživanja je revidiran i ažuriran u odnosu na 2012. godinu kada je matematika također bila glavna domena.

U skladu s novim istraživački okvirom, osim trend zadataka iz matematike pomoću kojih će se pratiti promjene u postignućima učenika, razvijeni su i novi, suvremeniji zadaci temeljeni na simulacijama i digitalnim alatima (npr. proračunska tablica, interaktivna karta, kalkulator štednje itd.) kojima se učenici služe u rješavanju zadataka.

OECD još nije objavio u javnosti nove matematičke zadatke nakon probnog ispitivanja, no čim ih objavi, kaže nam ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja [NCVVO], Vinko Filipović, NCVVO će ih postaviti na web-stranicu.

Za sada postoje samo primjeri zadataka na engleskom jeziku u sklopu novog matematičkog konceptualnog okvira. Ti zadaci na  engleskom jeziku dostupni su OVDE.

Rezultati istraživanja PISA 2022 bit će objavljeni u prosincu 2023. godine. Budući da u dosadašnjim istraživanjima hrvatski učenici nisu zablistali svojim rezultatima, pitanje je kakav će uspjeh postići ove godine.

– Teško je predvidjeti kakve će rezultate ostvariti učenici iz Hrvatske. Do sada su najlošiji rezultat postizali upravo u matematičkoj pismenosti, a od 2006. do 2018. godine Hrvatska je u matematičkoj pismenosti bilježila ravnu liniju trenda, odnosno nije bilo pomaka ni nagore ni nabolje.

Unatoč kurikularnoj reformi i svim naporima koji se ulažu u unapređenje kvalitete obrazovanja, značajna poboljšanja vjerojatno još neće biti vidljiva u ovom ciklusu istraživanja. Uz to, treba voditi računa i o mogućem negativnom utjecaju pandemije na obrazovna postignuća učenika, osobito učenika slabijega socioekonomskog statusa i učenika s teškoćama u učenju – komentira ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.

Inače, Hrvatska je postavila cilj da će naši učenici do 2030.  dostići prosjek učenika zemalja OECD-a u sva tri područja PISA ispitivanja. To znači da bi učenici morali  poboljšati rezultate u čitalačkoj pismenosti za devet bodova, prirodoslovnoj za 17, a u matematičkoj za 25 bodova.  Da je to moguće dokazale su neke druge zemlje, primjerice Poljska i Portugal, no vrlo je upitno može li to i Hrvatska, posebno ako se imaju u vidu konstantni pokušaji reforme koji uglavnom ostaju samo na pokušajima.