Obrazovanje
RAVNATELJICA UPRAVE ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE U MZO VESNA ŠEREPAC NAJAVLJUJE MODERNIZACIJU STRUKOVNIH ŠKOLA
Novi kurikulumi od školske 2023./2024. godine
objavljeno: 14. lipnja 2022.
Napisao:

Želimo podići kvalitetu strukovnog obrazovanja i učiniti ga privlačnijima našim mladim ljudima. Također, strukovno obrazovanje moramo jače povezati s tržištem rada i potrebama gospodarstva – kaže ravnateljica Uprave  za odoj i obrazovanje u ministarstvu znanosti i obrazovanja  mr. sc. Vesna ŠEREPAC, sažimajući u te dvije tri rečenice ciljeve reforme strukovnog obrazovanja. 

Posljednjih nekoliko godina radi se na restrukturiranju strukovnih škola, promjene u nekima počeli su sami ravnatelji, a paralelno se radilo u ministarstvu obrazovanja koje je surađujući s Gospodarskom i obrtničkom komorom krenulo s reformom, koja se, doduše, po mišljenju mnogih vrlo sporo odvija.

– Prioritet reforme usmjereni su na kvalitetu i učinkovitost te rješavanje pitanja kako strukovno obrazovanje učiniti privlačnim, inovativnim, relevantim, kako mladima omogućiti stjecanje kompetencija za osobni i profesionalni razvoj te cjeloživotno učenje. Strukovno obrazovanje u Hrvatskoj ima važnu ulogu, bez stručnjaka koje obrazuje ne može ni jedno društvo, a kod nas ima i dugu tradiciju. Potvrđuju to i brojke koje kažu da Hrvatska ima jedan od najvećih udjela učenika na srednjoškolskoj razini strukovnog obrazovanja u Europi – čak 69,2 posto. Prosjek u EU je 48,4 posto – ističe ravnateljica Šerepac.

Dodaje da trenutno rade na izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju kojima će se, prema njezinim riječima, staviti  težište na tržište rada, ishode učenja, praćenje učenika i povezivanje s poslodavcima, a sve to kako poslodavci u budućnosti više ne bi mogli reći kao do sada da učenici, često nakon završetka škole nemaju znanja i vještine za samostalno obavljanje posla za koji su se obrazovali.

Poticanje učenika

– Ključne promjene koje su sadržane u izmjena Zakona o strukovnom obrazovanju su jačanje učenja temeljenog na radu i snažnijeg povezivanja škola i poslodavaca, poboljšanje sustava osiguravanja kvalitete u strukovnom obrazovanju, uspostava mehanizama i kriterija za poticanje učenika da odaberu kvalifikacije i zanimanja potrebnih tržištu rada. Uz to poboljšavaju se uvjeti i potiče snažniji razvoj regionalnih centara kompetentnosti i osiguranje kvalitete kurikuluma povezanih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom – naglašava Šerepac.

Dodaje također da je istraživanje koje je ministarstvo obrazovanja provelo zajedno s Europskom agencijom za razvoj strukovnog obrazovanja pokazali da je samo trećina poslodavaca zadovoljna razinom kompetencija mladih te da je glavni problem manjak praktičnih znanja potrebnih za obavljanje određenog posla.

Vesna ŠEREPAC

– Za strukovno obrazovanje najvažnije je prepoznati sadašnju i buduću potražnju za kvalifikacijama koje će biti potrebne za gospodarski razvoj. To se može postići praćenjem učenika nakon završetka obrazovanja kako bi se dobila jasna slika potreba za određenim profilima radnika na razini sektora, odnosno relevantnost postojećih programa na lokalnoj, odnosno regionalnoj razini. Ako znamo da postoji manjak kompetentne radne snage, odnosno kvalifikacija koje zadovoljavaju potrebe određenog radnog mjesta, poslodavci su se uključii u proces prilagodbe strukovnog obrazovanja potrebama tržišta rada.

Uključivanjem poslodavaca u izradu kurikulumskih dokumenata, prije svega standarda zanimanja, iskazali su svoje potrebe definirajući poslove pojedinog zanimanja, kao i potrebne kompetencije koje su budućem zanimanju potrebne za obavljanje tih poslova. Isto tako, osim kompetencija u standardu zanimanja poslodavci iskazuju opravdanost za takvim zanimanjem u Hrvatskoj, analiziraju ponudu i potražnju u sektoru i na temelju kvantitativnih podataka  dokazuju potrebu za određenim zanimanjem- objašnjava Vesna Šerepac. Naglašava da je ključno da se obrazovanje okrene gospodarstvu te da zajedno prate trendove tržišta rada i promjene u tehnološkim procesima. Stoga, kaže, važno im je omogućiti ravnopravno sudjelovanje u kvalitetnoj izgradnji zanimanja koje će biti poželjno mladim ljudima.

Doprinos gospodarstva

– Osim toga gospodarstvo može doprinijeti sustavu stalnog stručnog usavršavanja nastavnika u prenošenju im novih znanja i tehnologija , a takva partnerska suradnja suradnja upravo će se izvoditi u 25 regionalnih centara kompetentnosti – ističe Vesna Šerepac, dodajući da  poslodavci žele sudjelovati u reformi strukovnog pobrazovanja jer su dugoročno zainteresirani za odgovarajuće školovanu radnu snagu.

– Postojeće strukovno obrazovanje u Hrvatskoj karakterizira veliki broj različitih programa te njihova uska specijaliziranost. No, ne osigurava u dovoljnoj mjeri stjecanje kompetencija potrebnih tržištu rada. Mnogi od strukovnih programa više ne zadovoljavaju potrebe određenih radnih mjesta u gospodarstvu te ih je potrebno modernizirati ili zamijeniti novima. Ministarstvo u partnerstvu sa svim dionicima strukovnog obrazovanja postupno unapređuje strukovne programe osluškujući i istražujući potrebe raalnog sektora u prioritetnim područjima, analizirajući sadržaje postojećih strukovnih programa i uspješnost učenika u istima te usklađuje mogući nesklad u odnosu na zahtjeve tržišta rada. Mnogi strukovni programi obrazovanja, posebice oni trogodišnji, zastarjeli su i niske su privlačnosti, stoga već nekoliko godina bilježimo smanjeni interes učenika za upis upravo u te programe – tvrdi ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje  Vesna Šerepac.

Cjeloživotno obrazovanje

Upozorava na važnost cjeloživotnog obrazovanja i stjecanje novih kompetencija zbog brzih promjena i inovacija u gospodarstvu. Podsjeća da je za cjeloživotno obrazovanje napravljen važan korak donošenjem novog Zakona o obrazovanju odraslih koji mladima omogućava  brže i efikasnije cjeloživotno učenje te financiranje dodatnog obrazovanja i stjecanja potrebnih znanja i vještina putem vaučera. 

– U suradnji s ministarstvom rada omogućeno je svakoj zaposelnoj i nezaposlenoj osobi korištenje vaučera u iznosu od 10 tisuća kuna za obrazovanje odraslih. Ta sredstva planirana su iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 300 milijuna kuna za otprilike 30 tisuća korisnika do 2026. godine – objašnjava Šerepac.

Poseban problem su obrtničke škole, odnosno zanimanja  za koja je potrebno trogodišnje obrazovanje i za koja iz godine u godinu učenici pokazuju sve slabiji interes. Pohađa ih nešto manje od 8 posto učenika od ukupnog broja srednjoškolaca, a jedan od razloga je zastarjelost i neprivlačnost tih programa.

U svakom slučaju, prema riječima ravnateljice Šerepac potrebno je motivirati djecu da upisuju deficitarna zanimanja, a ukoliko žele, nakon završetka bilo trogodišnjeg ili četverogodišnjeg strukovnog programa, mogu nastaviti obrazovanje.

Dodatni motiv za odabir strukovne škole, posebno deficitarnih zanimanja mogu biti i stipendije. Pitanje koje se u javnosti često postavlja je da li treba svake godine upisivati učenike u programe koji su suficitarni, primjerice ekonomski, upravni, poslovni tajnici i sl. Ravnateljica Šerepac odgovara da će se broj upisnih mjesta u tim i sličnim, suficitarnim programima smanjivati, a koliko ovisi od regije do regije i potreba tržišta.

Naglašava da se kurikularna reforma u strukovnom obrazovanju provodi, da se rade standari zanimanja, standardi kvalifikacija i strukovni kurikulumi za nove kvalifikacije potrebne tržištu rada. Prva veća implementacija novih kurikuluma očekuje se u školskoj 2023./2024. školskoj godini te će se, prema postojećim planovima, provoditi kontinuirano.

NAJVEĆI INTERES UČENIKA S PROSJEKOM UPISANIH UČENIKA U ZADNJE TRI GODINE:

  1. Ekonomist – 9640 učenika
  2. Medicinska sestra opće njege –  5213 učenika
  3.  Hotelijersko turistički tehničar – 5057 učenika
  4. tehničar za računalstvo – 4572 učenika
  5. komercijalist – 2935 učenika

NAJVEĆI INTERES UČENIKA ZA UPIS U TROGODIŠNJE PROGRAME S PROSJEKOM UPISANIH UČENIKA U POSLJEDNJE TRI GODINE:

  1. kuhar – 3659 učenika
  2. prodavač – 2097 učenika
  3. frizer – 2076 učenika
  4. vozač motornog vozila – 1763 učenika
  5. konobar – 1654 učenika

PROGRAMI KOJI SE UOPĆE NE UPISUJU – NI JEDAN UČENIK NIJE UPISAN PROŠLE GODINE:

  1. plesač narodnih plesova – 4 godine
  2. monter strojeva i konstrukcija – 2 godine
  3. parketar – 2 godine
  4. pomoćni konobar i pomoćni kuhar – 2 godine

UPISANO MANJE OD 5 UČENIKA PROŠLE GODINE:

  1. rudarski tehničar – 4 godine
  2. pekar – 3 godine
  3. voćar, vinogradar vinar – 3 godine
  4. bačvar – 3 godine
  5. brodograditelj – 3 godine
  6. krovopokrivač i izolater – 3 godine
  7. monter i obrađivač rezanjem i deformacijom – 3 godine
  8. obrađivač lima – 3 godine
  9. vrtlar – 3 godine

.………………….

Napisala: Irena KUSTURA

…………………….

Tekst je objavljen uz sufinanciranje sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Oznake: