Do kraja 2020. godine mjerodavno Ministarstvo znanosti i obrazovanja planira izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji što, ako je suditi po komentarima u e-savjetovanju nastavnici apsolutno podržavaju. 

Kako objašnjavaju u ministarstvu Izmjenama se propisuje da svaka predstavka koju će razmatrati prosvjetna inspekcija, osim upozoravanja na konkretne nepravilnosti u radu škole, mora sadržavati i ime i prezime prijavitelja.

Druga izmjena odnosi se na zajamčenu anonimnost prijavitelja prema trećoj strani. 

Izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji kojima se ukidaju anonimne prijave predlažu se kako bi svi građani ostvarili svoja zakonska prava, ali i kako bi prosvjetni radnici, odnosno školske ustanove koje podliježu nadzoru prosvjetne inspekcije, bili zaštićeni od proizvoljnih ili neutemeljenih prijava kao što je do sada to često bio slučaj. 

„U posljednjih pet godina zabilježeno je 11.367 prijava od kojih je 23,15% bilo anonimno. Namjera je ovim izmjenama spriječiti zlouporabu  prijave prosvjetnoj inspekciji. Riječ je o minimalnim izmjenama navedenoga zakona koje su hitne i nužne, a tijekom 2021. godine planirane su izmjene cjelovitoga paketa zakona, među kojima su i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o stručno-pedagoškom nadzoru te novi Zakon o prosvjetnoj inspekciji, sve s ciljem stvaranja učinkovitijeg i usklađenijeg sustava odgoja i obrazovanja.“ – kažu nam u ministarstvu.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji pokazalo je da planirane izmjene Zakona idu u dobrom pravcu.

A tome u prilog govore i komenatri zainteresirnaih u e-savjetovanju koji zdušno podržavaju nemogućnost anonimnih prijava. Kao što je poznato do sada se događalo da čak kolega kolegu u istoj školi anonimno prijavi ne zbog utemeljenih profesionalnih propusta nego često zbog osobne netrpeljivosti.

Tako Ivica Opačak u e-savjetovanju kaže: „Podržavam da se ne reagira na anonimne prijave, da se točno propiše kada se uključuje prosvjetna inspekcija i naravno da se za garantira tajnost svih podataka kako bi se zaštitio djelatnik.“

Predložene izmjene Zakona podržava i Inicijativa SIDRO – odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću koja okušlja više od 300 tisuća građana.

„Podržavamo pokrenute izmjene Zakona o prosvjetnoj inpekciji i držimo kako sadašnji nadzor rada, posebno se referirajući na iskustvenu praksu u predškolskim ustanovama, nije dostatan niti učinkovit. Slažemo se kako je potrebno definirati podatke koje podnesak odnosno prijava prosvjetnoj inspekciji mora sadržavati. Ipak, takva odredba ne smije spriječiti mogućnost da podnositelji prijava postave tek upit inspekciji. Definirati sadržaj podneska na način da u njemu mora stajati precizno određena nepravilnost prema članku zakona na koju se podnositelj prijave referira, uvjetuje da podnositelj dobro poznaje zakone, propise i standarde, te da o istima može ravnopravno raspravljati onako kako to može inspektor prosvjetne inspekcije. To, jasno, nije uvijek tako, niti je ispravno očekivati da se poslovima prosvjetne inspekcije bave građani. Stoga smo mišljenja kako u važećoj prijavi mora ostati mogućnost upita koji postavlja podnositelj, kako se prijava nepravilnosti ne smije uvjetovati navođenjem točno određenih zakonskih odredbi koje se ne provode u konkretnoj situaciji, već treba dopustiti da se vlastitim riječima opiše što se događa, gdje se događa, koja je šteta zbog predmetnog događanja, a bez utvrđivanja odgovornosti od strane podnositelja prijave, što je uostalom isključivo posao prosvjetne inspekcije. Budući da je jedan od glavnih razloga ovih izmjena Zakona, zahtjev da se zaustavi mogućnost anonimnog prijavljivanja, s čim se načelno možemo složiti iako će to značajno otežati prijave u području Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, izuzetno je važno detaljno propisati postupanje s podacima prijavitelja.“ – kaže Inicijativa SIDRO.

 Podsjećaju da su i do sada su prijavitelji tražili da se njihove podatke ne iznosi prijavljenima, imali su na to pravo, no to se vrlo često nije poštivalo. Stoga predlažu da se propišu stroge kazne za otkrivanje identiteta prijavitelja.

„Podaci prijavitelja imaju biti službena tajna (kako se već navodi u izmjenama) uz stroge kazne ukoliko ti podaci budu otkriveni. Otkrivanje identiteta prijavitelja treba se smatrati teškom povredom radne obveze. Nadalje, protivimo se mogućnosti da se prije  obraćanja prosvjetnoj inspekciji propiše obveza obraćanja ustanovi i osnivaču. Kada govorimo o području Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, u većem broju slučajeva riječ je o problemima koji bi se trebali riješiti u najkraćem roku, što bi ovakvo stupnjevito obraćanje na instance prije prosvjetne inspekcije, uz poštivanje rokova propisanih za odgovor, značajno odužilo i otežalo rješavanje istih. Drugo, obratiti se onom tko krši zakone deset, dvadeset ili trideset godina, koji pod prijetnjama i zastrašivanjem uspijeva ovakav sustav održati svo to vrijeme, potpuno je besmisleno, bespredmetno i neprihvatljivo, i jedini rezultat ovakve odluke može biti potpuni izostanak prijava nepravilnosti. Ukoliko je to interes Ministarstva znanosti i obrazovanja i prosvjetne inspekcije, onda će takvu izmjenu implementirati, no ako je interes, a vjerujemo da doista jest, poboljšati kvalitetu funkcioniranja cjelokupnog sustava, onda se ovakva izmjena neće naći u novom Zakonu.“ – upozorava Sidro.

Naglašavaju da imajući u vidu pojavu određenog broja prijava čija je opravdanost upitna, razumiju namjeru  izmjena, no, ističu da valja u bitnome odrediti učinak koji će se time postići, a on je svakako štetniji za funkcioniranje sustava u odnosu na određeni broj pristiglih neutemeljenih prijava.

„Stoga, protivimo se propisivanju bilo kakvih kazni za podnositelje prijava. S druge strane, već sama činjenica da se anonimne prijave više neće moći podnositi, što znači da će oko 23% svih prijava (postotak anonimnih prijava u posljednjih 5 godina) u startu biti odbačeno, zasigurno će rasteretiti rad inspekcije.“  – ističe  Inicijativa SIDRO – odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću.

Osnovna škola 22.lipnja iz Siska također podržava izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji jer smatraju da one mogu podići kvalitetu i učinkovitost prosvjetnog nadzora kao i potaknuti prijavitelje da problem s kojim su suočeni pokušaju riješiti unutar institucije u kojoj se problem pojavljuj, a posebno podržavaju nemogućnost anonimnih prijava.

„Smatram da se svaki podnositelj prijave protiv obrazovnih djelatnika treba potpisati i stajati iza svojih navoda. Na taj način bi se smanjio broj činjenično neutemeljenih prijava, a povećala bi se odgovornost osoba koje podnose prijavu.“ – naglašava Dubravka Karakaš, a Vlatka Mihaljević misli da bi u slučaju neutemeljene prijave podnositelj prijave trebao snositi troškove izlaska na teren Prosvjetne inspekcije.

Većina sudionika e-savjetovanja upozorila je da je veliki broj prijava do sada bio neutemeljen i da su izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji nužne.

„Smatram da je krajnje vrijeme da se i ovaj apsurdni Zakon promijeni i da ga se sjećamo kao velike pogreške prošlog vremena. Apsolutno su potrebne predložene promjene: ime i prezime, adresa stanovanja kao i podatci za kontakt, minimum je koji treba sadržavati prijava podnositelja. Jedino tako se može poboljšati funkcionalnost i transparentnost prosvjetne inspekcije.“ – komentirala je Sanja Fabac, sažimajući u dvije tri rečenice ono što većina prosvjetara misli o aktualnom Zakonu o prosvjetnoj inspekciji.