Tehnička škola Karlovac i ove školske godine u svoje četverogodišnje programe elektrotehničar, strojarski računalni tehničar i tehničar za mehatroniku upisivala je učenike s najmanje 60 i više bodova, tako da su neki, koji su željeli sjesti u njihove đačke klupe ostali neupisani.
No, zato neki programi iz godinu u godinu ne mogu popuniti planirani broj mjesta.
■ Najčešće imamo problema s interesom i upisom učenika u zanimanja alatničar i limar. Ove godine nismo upisali niti jednog učenika u zanimanje limar – kaže nam odmah na početku ravnatelj škole Ivan JANKOVIĆ.
U području strojarstva, brodogradnje i metalurgije učenicima nude 16 zanimanja, u području elektrotehnike i računalstva četiri zanimanje te u području prometa jedno zanimanje – vozača prometnog vozila. Trenutno imaju 580 učenika u 30 razrednih odjeljenja.
■ Ove školske godine upisali smo 183 od 184 planirana učenika u 9 razrednih odjeljenja u svim navedenim zanimanjima. To je identično kao i prošle godine i vrlo slično kao prethodnih nekoliko godina. Najčešće imamo problema s interesom i upisom učenika u zanimanja alatničar i limar. I ove godine, kao što sam već rekao, nismo upisali niti jednog učenika u zanimanju limar.
U naša četverogodišnja zanimanja se uglavnom upisuju učenici s odličnim i vrlo dobrim uspjehom jer imamo upisni prag, a za ostala trogodišnja industrijska i obrtnička zanimanja nema praga i upisuju se učenici s lošijim ukupnim uspjehom – objašnjava Janković.
Dodaje da se u njihove programe upisuju i učenice, ove godine stiglo im ih je ukupno deset.
■ Jedna učenica upisala se u zanimanje strojaraski računalni tehničar, jedna u zanimanje tehničar za mehatroniku, dvije učenice u zanimanje elektrotehničar, te pet učenica u zanimanje vozač motornog vozila. Ukupno u školi imamo 27 učenica što je dosta ako uzmemo u obzir prevladavajuću percepciju škole kao „škole za muška zanimanja“ – kaže ravnatelj.
Zapošljavanje kod lokalnih gospodarstvenika i obrtnika
Ono što raduje njega, a posebno njegove učenike je da ih ne obrazuju za čekanje po zavodu za zapošljavanje nego za brzi početak radnog odnosa. Velik broj njihovih učenika koji završe trogodišnja zanimanja se zapošljavaju kod lokalnih obrtnika i gospodarstvenika, najčešće u TTK, HS produkt, GE … i slično. Jedan dio učenika naravno završi i van granica Hrvatske, najčešće je to Slovenija, Austrija i razvijenije zemlje u okruženju. Upisna politika i kvote koje se daju nastoje pokriti potrebe gospodarstvenika Karlovačke županije kojima nedostaje profil radnika koje obrazuje Tehnička škola.
Učenici iz četverogodišnjih programa u pravilu nastavljaju obrazovanje na visokim stručnim učilištima i fakultetima diljem Hrvatske. Manji dio nakon mature odlučuje se pronaći odgovarajući posao.
Škola je aktivna u Erasmus plus projektima pa su u zadnjih desetak godina sudjelovali u nekoliko, za učenike, vrlo važnih razmjena i obuka u inozemstu.
Tako je od kraja 2013. do kraja 2014. škola provodila projekt „Sunčana mehatronika“ čiji je cilj bio jačanje kapaciteta i kompetencija ustanova za obrazovanje odraslih na polju obnovljivih izvora energije, posebno solarnih fotonaponskih sustava i sustava za grijanje.
Stipendiranje učenika ili plaćanje prakse je izuzetno dobro
Kao što znate, dualno obrazovanje se kvalitetno i sustavno provodi jedino u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj a ostale države EU ga nastoje, u većoj ili manjoj mjeri, implementirati ili imaju slične modele. U Hrvatskoj se provodi dualni model obrazovanja za neka zanimanja, ali morate znati da je taj model naglašeno vezan za gospodarstvenike i njihove razvojne planove u realnom sektoru. Smatram da je plaćanje učeničke prakse ili bilo koji oblik stipendiranja za učenike i njihove roditelje izuzetno dobra stvar, a tvrtkama osigurava kontinuitet u zapošljavanju.
Tijekom 2015./2016. godine desetak učenika škole, zajedno s učenicima iz partnerskih škola Gospića i Otočca je sudjelovalo na Erasmus+ projektu „STEPS 4 LIFE – Inovacije u obrazovanju“ na području automehatronike. Učenici su tri tjedna boravili u Leipzigu i zajedno radili na izradi električnog automobila, nabraja ravnatelj Janković te nastavlja:
■ Od kraja 2015. do kraja 2018. godine škola je sudjelovala kao partner na međunarodnom projektu „NET ME IN“ čiji je cilj bio rad s osjetljivim skupinama društva na poboljšanju njihove digitalne vidljivosti i što kvalitetnijeg pristupa tržištu rada (naša skupina je bila Romska zajednica u Hrvatskoj).
Tijekom 2018./2019 g. sudjelovali smo kao partnerska škola na Erasmus+ projektu „Compass for Progress and Excellence“ čiji je cilj unaprjeđenje vještina i kompetencija učenika na području strojarstva, elektrotehnike, robotike i industrijske automatizacije. Učenici su obavljali praksu u poduzećima i firmama u Austriji, Španjolskoj i Sloveniji.
I zadnje, 2018./2019. godine bili smo partnerska škola na Erasmus+ projektu „Building professional future together“, mobilnosti učenika iz zanimanja elektrotehničar, računalni tehničar za strojastvo i tehničar za mehatroniku u španjolsku Zaragozu s ciljem stručnog osposobljavanja i razvoja kompetencija u struci. – nabraja ravnatelj Ivan Janković.
Konkurentni na europskom tržištu
Kako bi bili konkurentni ne samo na domaćem tržištu već i na europskom, ali i u mogućnosti da se usavršavaju u inozemstvu, u školi uče engleski i njemački jezik.
Učenici su uglavnom iz Karlovca i Karlovačke županije, a vrlo rijetko dolaze iz Zagrebačke, Ličko senjeske i Primorsko goranske županije.
Praksu učenici u potpunosti obavljaju u tvrtkama i obrtima na području Karlovca i Karlovačke županije, koje osiguravaju i mentore a surađuju s nastavnicima i voditeljima stručne prakse.
■ Suradnja s tvrtkama je primjerena, a u nekim segmentima i izuzetno kvalitetna jer škola kroz svoju školsku radionica za laku ručnu i strojnu obradu metala (oko 30 strojeva) za neke tvrtke obavlja i jednostavnije poslove i manje serije nekih djelova njihovog proizvodnog procesa.
Taj oblik suradnje je izuzetno važan za naše učenike jer tako prolaze kroz neke faze proizvodnih procesa koji ih sutra očekuju na tržištu rada, kod tih istih ili nekih drugih tvrtki – naglašava Janković.
Podsjeća da je njegova škola Odlukom o imenovanju regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju od 20. srpnja 2018. godine postala Regionalni centar kompetentnosti u sektoru elektrotehnike i računalstva i podsektoru strojarstva.
■ Projekti su financirani iz dva različita programa; projekti RCK STRuKA i RCK KaRijERA iz operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020“, ukupne vrijednosti 44.898.673,15 kuna s ciljem stvaranja prostorno tehničkih uvjeta i formiranja suradnje između obrazovnog, gospodarskog i civilnog sektora. Razdoblje provedbe: od 07. siječnja 2020. do 27.travnja 2023.
Projekti RCK STRuKA i TI i RCK KaRijERA i JA iz operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“ ukupne vrijednosti 59.416.202,33 kuna poslužit će za uspostavu programskih i kadrovskih uvjeta koji će unaprijediti učenje temeljeno na radu za učenike i odrasle polaznike te njihove zapošljivosti i mogućnosti daljnjeg obrazovanja. Razdoblje provedbe je 26. veljače 2020. do 27. prosinca 2023.
Spomenuti su projekti od iznimne važnosti za našu školu i buduće generacije učenika i sastavni su dio šireg konteksta unaprjeđenja strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, vrijednog oko 1,5 milijardi kuna – ističe Janković.
Za strukovno obrazovanje smatra da je kvalitetno, ali da je osuđeno na trajne reforme i kontinuirano moderniziranje po svim kriterijima kao što su prostorni, materijalni, tehnički i kadrovski uvjeti.
■ Posebno je evidentan veliki problem s kadrovima i zapošljavanju novih strukovnih nastavnika i inženjera jer je klima nestimulativna u odnosu na gospodarski sektor. Na tom polju od zakonodavnih tjela očekujem više fleksibilnosti i konkretnije promjene.
To je pitanje na koje ne mogu odgovoriti samo škole pojedinačno. Problem je društveno kompleksniji i zahtjeva puno više koordinacije među institucijama koje se bave obrazovanjem i gospodarskom politikom, bilo lokalno ili na razini cijele Hrvatske. Jednostavnije rečeno, treba doseći do svakog roditelja i učenika, učenicima osigurati kvaltetno obrazovanje i ponuditi realnu perspektivu i mogućnosti koje proizvodno zanimanje pruža. – zaključuje Janković.
Bogata povijest i tradicija
Tehnička škola Karlovac s radom je počela 1946. godine pod nazivom Industrijska škola metalske struke. ■ U svom pedesetogodišnjem razvoju ova školska ustanova doživjela je mnogobrojne promjene, kako u programskoj strukturi škole, tako i u nazivima škole koji su bili vezani sa programima i aktualnim osobama određenog razdoblja pa je tako nosila imena Većeslava Holjevca, Edvarda Kardelja, Škola učenika u privredi, Metaloprerađivačka škola… zapravo toliko je puta mijenjala nazive da ih je sve teško i pobrojati. ■ U svakom slučaju obrazovala je učenike za proizvodna, metalska zanimanja, i za elektro struku. Školske godine 1975./76. u čitavoj Hrvatskoj počinje se uvoditi tzv. Šuvarova škola te će tako i Školski centar metalske i elektro struke početi raditi po nastavnom planu i programu zajedničkih osnova za pripremni stupanj obrazovanja, a školske godine 1977./78. prva generacija takvih učenika prelazi u tzv. “završnu fazu” obrazovanja. ■ U eri stvaranja privrednih mastodonata, 1977. godine, Školski centar metalske i elektro struke, ulazi u sastav SOUR-a Jugoturbine. Kako su se u Školskom centru metalske i elektro struke širili programi, tako se javljala potreba izgradnje novih prostora, kako za teoretsku tako i za praktičnu nastavu. ■ Tako je 1971. godine izgrađena zgrada tada modernog automehaničarskog servisa i Stanice ze tehnički pregled cestovnih motornih vozila s dvije učionice za ručnu i laku strojnu obradu. Tim prostorom i kapacitetima kvalitetno se popravlja izvođenje praktične nastave u školi. ■ Godine 1978. Školski centar metalske i elektro struke dobiva novi ustroj i naziv u skladu sa Zakonom o udruženom radu i provedenim referendumom – Tehnički centar “Marijan Čavić”. ■ Od 1985. do 1991. godine škola djeluje pod nazivom “Jugoturbina” – Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja “Marijan Čavić” – Karlovac. Za to razdoblje značajno je spomenuti izgradnju radioničkog prostora na Gazi 1985. godine te iseljenje školskih radionica iz prizemlja zgrade u ulici Ljudevita Jonkea bb. ■ Na taj način, useljenjem u novi radionički prostor, te nabavom i instaliranjem nekih novih strojeva, bitno su popravljeni uvjeti izvođenja praktične nastave, a uređenjem bivših radioničkih prostora u šest novih učionica, popravljeni su uvjeti za izvođenje teoretske nastave. Dobivanjem novih prostora za teoretsku nastavu stvoreni su minimalni prostorni uvjeti za kabinetsku nastavu.
.………………….
Napisala: Irena KUSTURA
…………………….
Tekst je objavljen uz sufinanciranje sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija