Obrazovanje
STRUKOVNO OBRAZOVANJE U EU
Modernizacija i učenje na poslu
objavljeno: 8. svibnja 2022.
Napisao:

Visokokvalitetne strukovne kvalifikacije su iznimno važna komponenta na tržištu rada. Budući da je njihova važnost prepoznata u Republici Hrvatskoj, a i u drugim europskim državama, u EU se nastoji obrazovnim usvajanjem dobrih praksi i zajedničkih politika ublažiti pojava manjka kvalitetno obrazovane strukovne radne snage i neophodnih obrtničkih zanimanja.

U većini zemalja EU postoji tradicija školovanja za strukovna zanimanja. U nizu država postoje kontinuirana nastojanja da se obrazovanje i osposobljavanje za visokokvalificirana strukovna zanimanja dovedu na više razine koje će biti usklađene ne samo s potrebama tržišta već i s digitalnim tehnologijama i održivim razvojem.

Može se reći da je Europska unija rano uočila potrebu zajedničkog okvira u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Kako je navedeno u Preporuci Vijeća iz studenog 2020. o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost, u EU je uspostavljen referentni okvir kako bi se države članice poduprlou poboljšanju kvalitete njihovih sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Cilj je doprinijeti transparentnosti razvoja politika u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja među državama članicama.

CEDEFOP (Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja) pratio je prijašnje dogovorene prioritete i  utvrdio niz područja u kojima su zemlje napredovale s programom modernizacije strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, posebno kad je riječ o naukovanju i učenju kroz rad.  

Naime, mnoge zemlje pokrenule su inicijative za promicanje izvrsnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO/VET) te za bolje povezivanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s ekosustavima inovacija i vještina. Na temelju tih primjera u novije vrijeme  se promiče koncept centara izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Takvi centri mogli bi postati vrhunske referentne točke za osposobljavanje u specifičnim područjima kad je riječ o početnom osposobljavanju i trajnom usavršavanju i prekvalifikaciji.

Hrvatsko strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Hrvatska posjeduje značajnu tradiciju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) odnosno VET-a (Vocational education and training). Kako je to navedeno u materijalu Cedefop-a “Strukovno obrazovanje i osposobljavanje u Hrvatskoj *, Hrvatska ima jedan od najvećih udjela učenika na višoj srednjoškolskoj razini strukovnoga obrazovanja u Europi (69,6 % ).

Postojeći programi redovitog stručnog obrazovanja i osposobljavanja obuhvaćaju dvogodišnje programe, trogodišnje industrijske i obrtničke programe, četverogodišnje programe koji omogućuju pristup visokom obrazovanju te petogodišnji  program koji također omogućuje pristup visokom obrazovanju.

Dakle, neki programi pripremaju polaznike za tržište rada i za visoko obrazovanje, a drugi samo za tržište rada. No, svi se sastoje od dva dijela: općeobrazovnog i strukovnog koji se dalje dijeli na stručno-teorijski dio i praktičnu nastavu i vježbe.

Programi naukovanja su poznati kao “jedinstveni model obrazovanja”  (JMO), a naukovanje pružaju trgovačka društva, obrtničke radionice, neke ustanove itd. koje su licencirane za praktičnu nastavu i vježbe naukovanja. Ono što posebno treba naglasiti jest da učenici  upisani u JMO program imaju status redovitih učenika i naučnika. O naukovanju se sklapa ugovor s licenciranim pružateljem naukovanja, a njime je propisana obveza poslodavca o isplaćivanju mjesečne naknade učeniku.

Sudjelovanje na razini višeg sekundarnog obrazovanja u Hrvatskoj je jedno od najvećih u EU,  a dio ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja najmanji je u EU. No, ono što je “slaba točka” u Hrvatskoj jest obrazovanje odraslih koje je na vrlo niskim razinama. Također treba spomenuti da je Hrvatska posvetila pozornost učiteljima i “trenerima” koji su u središtu razvojnih i reformskih procesa jer promiču i pokreću vještine potrebnih za budućnost. Može se reći da se radi na sustavu koji  prepoznaje i nagrađuje izvrsnost u nastavi.

Kako neke druge države u EU promoviraju strukovno obrazovanje i osposobljavanje?

Učenje na poslu – tradicionalni način strukovnog obrazovanja u Njemačkoj

Učenje na poslu tradicionalno je u njemačkom obrazovanju. “Zapošljivost” nakon završenog obrazovanja je vrlo visoka. Međutim, demografske promjene i privlačnost akademskog obrazovanja smanjile su privlačnost višeg srednjeg strukovnog obrazovanja te se nastoji ponovno privući učenike. Promjene koje su danas vrlo evidentne , poput “zelenog” gospodarstva itekako imaju utjecaja na strukovno obrazovanje, a digitalizacija je nezaobilazna kao odgovor na pandemiju Covid-19. Potiče se nastavak strukovnog obrazovanja kao i prekvalifikacija za deficitarna zanimanja. Nacionalna strategija stavlja snažan naglasak na cjeloživotno učenje.

Kako je to navedeno u materijalu CedefopaStrukovno obrazovanje i obuka u Njemačkoj” **, učenje temeljeno na radu (WBL) igra glavnu ulogu u većini programa strukovnog obrazovanja na sekundarnoj i tercijarnoj razini. Obvezno redovito opće obrazovanje počinje sa šest godina i traje devet godina (10 godina u pet saveznih država), a potom učenici biraju hoće li odabrati opće ili strukovno obrazovanje. Dostupno je osnovno obrazovanje, niže srednje obrazovanje, više srednje obrazovanje,  poslije-srednje i ne-tercijarno obrazovanje te tercijarno obrazovanje. U okviru dualnog sustava, program naukovanja nudi se desetljećima i predstavlja jezgru njemačkog SOO odnosno VET sustava. Prijelazni programi nude pripremnu obuku koja olakšava pristup VET programima koji vode do strukovne kvalifikacije.

Prema podacima iz 2019. godine gotovo 50% učenika koji ulaze u više srednje obrazovanje izabralo je program strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (VET) program. Važno je naglasiti da  se otprilike 70% svih završenih strukovnih obrazovanja u Njemačkoj provodi u obliku dualnog strukovnog obrazovanja. „Dualnost” obrazovanja odvija se na na dvije različite lokacije: u strukovnoj školi vježbenik (naučnik) usvaja teoretska stručna znanja, a u poslovnoj organizaciji praktična iskustva i vještine. Kombinacija obrazovanja u poduzeću i strukovnim školama jamči povezanost teorije i prakse. Upravo zbog povezanosti teorije i prakse ovaj se oblik obrazovanja smatra posebnošću njemačkog obrazovnog sustava koji je priznat i u međunarodnim okvirima. Većina državno priznatih zanimanja s formalnom izobrazbom – trenutačno ih je oko 350 – razrađena je prema dualnom sustavu. Za vrijeme programa naukovanja poduzeće u kojem se provodi osposobljavanje isplaćuje naknadu.

Pored dualnog strukovnog obrazovanja u Njemačkoj postoji također i školsko strukovno obrazovanje. Školsko strukovno obrazovanje stječe se na državnim ili privatnim srednjim strukovnim školama ili poslovnim akademijama i traje 1 do 3 godine. U pravilu se za vrijeme školskog strukovnog obrazovanja ne prima nikakva naknada. Međutim, u određenim okolnostima učenici strukovnih škola imaju prema saveznom zakonu o poticanju obrazovanja imaju pravo na financijsku pomoć – stipendiju za učenike.

Stopa zaposlenosti onih koji su završili VET značajno je porasla u Njemačkoj posljednjih godina da bi u jednoj od prethodnih godina dosegla čak  90%. Inače, prosjek u EU je oko 81%.

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje u drugim EU državama

U Finskoj, nakon osnovnog obrazovanja, čak 40% učenika uspisuje strukovno obrazovanje koje uživa visoki ugled i za koje se smatra da nudi visokokvalitetno znanje.  Jedna od najvećih prednosti koje nudi finski sustav su pravo na daljnji studij ali i velika “zapošljivost.” Na početku školovanja za svakog polaznika se izrađuju planovi osobnog razvoja. Učenici proučavaju samo ono što ne znaju što znači da veće znanje skraćuje studiranje. Strukovno obrazovanje može započeti u bilo koje vrijeme, ovisno o dogovorima pružatelja usluga. Sustav posljednjih godina prolazi kroz značajne promjene, posebno što se tiče financijranja, a u cilju povećanja učinkovitosti.

U nepovoljnim gospodarskim okolnostima koje karakterizira i nezaposlenost mladih, Italija je kao svoj strateški cilj postavila jačanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja  te proširenje shema naukovanja. Posebno je naglašena potreba za boljim povezivanjem obrazovanja i osposobljavanja s tržištem rada, proširenje programa učenja temeljenog na radu, osiguravanja profesionalnog razvoja nastavnika i trenera te jačanje profesionalnog usmjeravanja.

Estonsko strukovno obrazovanje i obrazovanje mijenjalo se tijekom proteklog desetljeća te je dobro odražavalo demografske trendove i promjenjive potrebe tržišta rada. Mreža strukovnih škola optimizirana je kako bi se povećala njihova učinkovitost, a male uslužne tvrtke spojene u veće regionalne centre nude širok raspon kvalifikacija. Povećano je sudjelovanje u cjeloživotnom učenju, pri čemu strukovno obrazovanje ima važnu ulogu. Udio odraslih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (VET) dosegao je oko trećinu ukupne populacije. Naukovanje također postaje sve zastupljenije, a poduzimaju se i određene reforme koje bi trebale VET učiniti privlačnijim za učenike.

Bugarska ima jaku tradiciju obrazovanja mladih. Udio mladih s višim srednjim i višim obrazovanjem veći je nego u EU. Udio mladih s niskim obrazovanjem ili bez kvalifikacija je ispod prosjeka EU. Sudjelovanje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (VET)  je veće nego u općem obrazovanju. Demografske promjene utjecale su na strukovno obrazovanje koje se nastoji učiniti fleksibilnijim i gospodarski održivim.

Nizozemsko iskustvo pokazuje da su potrebne stalne prilagodbe kako bi sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja bio učinkovit i kako bi zadovoljio potrebe tržišta rada. Posljednjih godina nastojalo se smanjiti pojavu ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja. Kvaliteta i učinkovitost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nastojala se povećati smanjenjem trajanja programa i jačanjem financiranja temeljenog na učinku.

U Portugalu VET nudi širok raspon programa, različitih trajanja. Program strukovnog obrazovanja i osposobljavanja pohađa oko 40% učenika u srednjem obrazovanju, a program za odrasle je sastavni dio nacionalnog kvalifikacijskog sustava. Temeljem promjena koje je nametnula pandemija Covid-19, Portugal je povećao svoj fokus na revitalizaciju učenja odraslih podržavajući i usavršavanje i prekvalifikaciju te prijelaz na digitalno gospodarstvo.

Rumunjski VET obuhvaća različite profesionalne i tehnološke programe koji idu za promoviranjem i povećanjem cjeloživotnog učenja ali i za destimuliranjem ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja. Ulažu se napori da se poboljša kvaliteta strukovnog obrazovanja i važnost za tržište rada. Nedavne razvojne intervencije uvele su dvojni oblik strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Cilj je nadopuniti tradiciju učenja temeljenog na radu u školskim programima i učiniti strukovno obrazovanje i osposobljavanje privlačnijom opcijom za učenike, uz istovremeno prilagođavanje obuke potrebama poslodavca.

Posljednje reformske inicijative u Grčkoj nastoje VET odnosno strukovno obrazovanje i osposobljavanje učiniti privlačnijim budući su obrazovanje, osposobljavanje i rad  do sada bili prilično razdvojeni. Donesen je zakon koji ima za cilj ojačati komponente obrazovanja i osposobljavanja koje su utemeljene na radu budući se tako jačaju veze s tržištem rada. Predviđanje potreba za vještinama također bi trebalo postati sastavni dio obrazovne politike. .

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje u Danskoj započelo je s procesom modernizacije kako bi povećalo prilagodljivost, individualizaciju, kvalitetu i učinkovitost. Javno financiranje VET-a središnja je značajka sustava. Vlada pridaje veliku važnost poboljšanju kvalitete i učinkovitosti danskog sustava obrazovanja i osposobljavanja kako bi sve pojedince opremila vještinama potrebnim za modernu radnu snagu u društvu utemeljenom na znanju te omogućila razvoj karijere i smanjila neusklađenost vještina.

U Poljskoj se VET organizira u školama i poznat je kao „strukovno obrazovanje”. Prolazi veliku reformu kako bi se poboljšala kvaliteta i relevantnost za tržište rada. Poduzete mjere uključuju veće uključivanje poslodavaca u izradu kurikuluma i u ocjenjivanje, modernizaciju klasifikacije strukovnih kvalifikacija, te privlačenje visokokvalificiranih stručnjaka za rad u strukovnim školama. Strukovno obrazovanje također se otvara za odrasle koji ga mogu koristiti za stjecanje strukovne kvalifikacije.

Ukratko, kada bi se situacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u većini zemalja EU, ali i zemljama EFTA-EEA i zemljama kandidatima, htjela opisati u jednoj rečenici, može se reći da postoji suradnja i koordinacija, no takva koja nije jednoobrazna i koja uzima u obzir bogatu raznolikost nacionalnih sustava i aktera u državama članicama.

……………………………………..

Napisala: Anita PERKOVIĆ ŠKALIC 

………………………………………..

Tekst je objavljen uz sufinanciranje sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

IZVORI:

* Cedefop (2020). Strukovno obrazovanje i osposobljavanje u Hrvatskoj: kratki pregled. Luksemburg: Ured za publikacije, http://data.europa.eu/doi/10.2801/259867

**  (Cedefop (2020). Vocational education and training in Germany: short description. Luxembourg: Publications Office of the European Union

http://data.europa.eu/doi/10.2801/121008)

Oznake: