Uspješno obrazovanje i osposobljavanje za neko od strukovnih zanimanja ne podrazumijeva samo usvajanje teorijskih znanja već istovremeno i praktičnu obuku kako bi mladi iz škole izišli što kvalificiraniji i spremniji za ravnopravno uključivanje u tržište rada. Drugim riječima, tijekom srednjoškolskog obrazovanja , osim u školske klupe, učenici strukovnih škola idu i adekvatne radionice i poslovne objekte u kojima mogu steći praktična znanja pod vodstvom iskusnih i obučenih mentora.

Jedan od takvih uspješnih profesionalaca koji u svojoj radionici za održavanje i popravak motornih vozila “Remont servis” iz Sladojevaca, naselja u sastavu grada Slatine, obučava mlade srednjoškolce koji su odabrali tu struku jest i vlasnik tog obrta Danijel MENČIK.

Njegov zadatak kao mentora jest da određena znanja i iskustva u obavljanju poslova tijekom praktične nastave prenese na učenike kako bi po završetku školovanja posjedovali određene kompetencije predviđene standardima zanimanja.

– Vlasnik ste uspješnog obrta za popravak i održavanje motornih vozila.Na tržištu ste uspjeli opstati dulje od dva desetljeća, a ujedno ste i mentor mladima koji se školuju za obrtnička zanimanja. Koliko je mladih do sada prošlo kroz vaš “Remont servis”? Jeste li zadovoljni znanjima koja donesu iz škole? Jeste li neke od njih zadržali u radnom odnosu?

♦♦ Budući da sam ovdje više od dva desetljeća te sam mentor mnogim mladim naučnicima, mogu sa sigurnošću reći da je najmanje 40 naučnika prošlo kroz naš obrt. Znanja s kojim naučnici dolaze iz škole su poprilično dobra, ali ih ovdje ipak nadograđuju i usavršavaju. Do sada sam ih zadržao dvojicu koji su bili u radnom odnosu do prije nekoliko godina, ali su ipak odlučili krenuti nekim drugim putem.

– Kako biste opisali položaj obrtnika danas? Je li teško opstati na tržištu, postoji li dovoljno poslova, kakva je konkurencija? Cijene li se obrtnici i pravi majstori na način da to privlači i mlade da se obučavaju za takva zanimanja? Konkretno, koliko je vaša struka cijenjena i koliko je zanimljiva mladima da se upisuju upravo za tu struku?

♦♦ Položaj obrtnika bih opisao kao dobar, naravno uz svaki posao dolaze i njegove mane pa tako i teški dani, ali uz trud se sve može postići. Na tržištu nije teško opstati, a što se tiče konkurencije ona je pak velika danas, ali se pronalazi dovoljno posla za sve. Iz vlastite perspektive mogu potvrditi da su majstori i obrtnici cijenjeni, ali samo oni mladi koji se istinski zaljubljuju u ovaj posao  pokazuju velik interes i uspijevaju u završavanju ove struke. Struka kao takva i nije toliko cijenjena danas pa je rezultat toga i smanjen broj učenika koji se opredjeljuju za ovo zanimanje.

– Kako vi s aspekta gospodarstvenika koji je na tržištu vidite kvalitetu obrazovanja mladih za obrtništvo, konkretno vašu struku? Je li obrazovni sustav pronašao kvalitetnu harmoniju između teorijskog i praktičnog dijela kako bi iz škole izišli visokokvalificirani mladi djelatnici?

♦♦  S mog aspekta mladi dobivaju iznimno kvalitetno i teorijsko i praktično znanje, no to opet sve ovisi o njima koliko će uložiti truda i prihvatiti naše savjete kako bi bili uspješniji. Smatram da je harmonija postignuta između teorijskog i praktičnog dijela samo je potrebno volje i truda.

– Kako se konkretno u Vašem servisu provodi obuka odnoso praktični rad? Koliko trenutno imate učenika na obuci i kojih razreda? Pomažu li vam i potiču li vas na mentorstvo učenicima Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili druge državne institucije ? Ako da, na koji način?

♦♦  U mom servisu učenici svoje teorijsko znanje pokazuju kroz primjenu  u praktičnim radovima. Trenutno imam pet učenika, od koji su dvojica iz drugog razreda  i trojicu iz trećeg razreda srednje škole. Državne institucije nam pomažu dodjeljujući  nam  bespovratne potpore, nama kao mentorima i naučnicima kao nagradu.

– Kako Vi osobno doživljavate svoju mentorsku ulogu? Koliko su mladi nakon školovanja osamostaljeni za nastup na tržištu, brzu zapošljivost ili otvaranje vlastitog obrta?

♦♦  Osobno sje doživljavam kao dio moje profesije, posla. Mladi su djelomično osposobljeni za samostalan rad na kraju školovanja, a oni najhrabriji se upuštaju u otvaranje vlastitog obrta.

– Postoje li neke ideje i prijedlozi kojima bi Obrtnička komora mogla sugerirati unaprijeđenje tog sustava obrazovanja i osposobljavanja? Što bi trebalo poduzeti da više mladih želi obrtnička zanimanja ali i da ta zanimanja dobiju na cijeni odnosno reputaciji u društvu?

♦♦  Obrtnička komora u suradnji s mentorima obrtnicima trenutno izvrsno surađuje i omogućuje budućim majstorima kvalitetno obrazovanje u ovome području. Mlade treba poticati kroz održavanje raznih predavanja kako bi ih se upoznalo sa cjelokupnim programom pa bi se tako vjerojatno i više njih pronašlo u ovome zanimanju, a i sama struka bi dobila odličnu reputaciju.

– Ima li nešto što biste Vi mijenjali  u organizaciji praktičnog rada odnosno praktičnog dijela nastave?

♦♦  Da, naravno. Potreban je veći broj sati praktične nastave kako bi se sva znanja usvojila te kako bi iz radione izašli kao pravi majstori svog zanata.

– U nekim EU državama, primjerice Njemačkoj, sustav obazovanja i osposobljavanja za strukovna zanimanja se gotovo najvećim dijelom, odvija na radnom mjestu, a učenici su gotovo zaposlenici  koji  za vrijeme obuke dobivaju naknadu. Kako je to kod nas riješeno?

♦♦  Kod nas taj sustav trenutno nije prisutan, a možda se provedbom  budućih reformi i ova ideja kod nas ostvari. Kod nas je to trenutno podijeljeno na usvajanje teorijskih znanja u školi te usavršavanje prakse na radnome mjestu u određenom obrtu.

– Kako su danas strukovna zanimanja plaćena? Zarađuju li obrtnici dovoljno, posebno ako se uzme u obzir uloženo znanje, rad i financijska satisfakcija?

♦♦  Ako govorimo o mojoj struci, smatram da je ovo zanimanje odlično plaćeno. Da, zarađuju dovoljno uzimajući u obzir uloženo znanje, rad i financijsku satisfakciju.

– Kakav je Vaš stav o sve većem ekonomskom iseljavanju, i ne samo mladih u razvijene EU zemlje? Koliko je život osoba sa strukovnim zanimanjima u, primjerice Njemačkoj i Irskoj, bolje plaćen nego u RH?

♦♦  Moj stav je “tko hoće zaraditi, može to uspjeti u Lijepoj našoj.” U zemljama poput Njemačke i Irske ovaj je posao znatno više plaćen nego kod nas, ali se ondje i puno više radi.

– I za kraj, koliko se u RH polaže računa na to da mladi usvoje nove tehnologije koje gotovo da su ušle u svaku poru svijeta rada? Prati li obrazovni sustav nove zahtjeve tržišta?

♦♦  Kao što i znamo, nove tehnologije dolaze poprilično kasno u našu zemlju, ali se ulaže puno truda da se to našim mladim snagama omogući. Smatram da obrazovni sustav, najviše što može, prati nove zahtjeve tržišta.

.………………….

Razgovarala: Anita PERKOVIĆ ŠKALIC

…………………….

Tekst je objavljen uz sufinanciranje sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija