Klesarska škola iz Pučišća na otoku Braču jedina je takva škola u Hrvatskoj, a i jedna od rijetkih u Europi. Školu trenutno pohađaju 53 učenika u dva programa i sedam odjeljenja. Škola učenicima nudi upis u dva programa: trogodišnji klesara koji je organiziran po jedinstvenom modelu obrazovanja tj. dio prakse se, kako nam objašnjava ravnateljica škole Tamara PLASTIĆ, odrađuje kod licenciranog poslodavca s kojim učenik ima ugovor o obavljanju praktične nastave.
Ugovor se sklapa prije upisa u školu ili najkasnije do završetka prvog polugodišta. Ako učenik ne može naći poslodavca pomoći će mu škola kako bi uspio odraditi 900 sati praktične nastave godišnje. Ravnateljica ističe da škola uglavnom priprema učenike za trište rada, ali je moguće, dodaje, upisati razliku predmeta, završiti četverogodišnji program te nakon polaganja državne mature upisati se na fakultet što su do sada iskoristili pojedini bivši učenici škole.
Drugi program u Klesarskoj školi je četverogodišnji-klesarski tehničar sa 200 sati praktične nastave. Taj program, naglašava ravnateljica Plastić, učenike priprema uglavnom za nastavak obrazovanja, ali i za tržište rada.
Učenici iz tog programa često upisuju građevinarstvo, restauraciju, kiparstvo, geologiju, rudarstvo ali i arheologiju, strojarstvo, učiteljski fakultet i predškolski odgoj, ekonomiju i druge studije.
– Zadnjih nekoliko godina imamo rast zanimanja učenika za upis u naše programe. Problem je donekle i u neinformiranosti, učenici uglavnom ne znaju da postoji klesarska škola, a to rješavamo odlaskom u osnovne škole i razgovorom s učenicima.
Sudjelujemo u nizu projekata kako bi smo učenicima omogućili mobilnost i suradnju sa školama izvan Hrvatske. Kroz učeničku zadrugu pružena je učenicima prilika da zarađuju i sami financiraju većinu izleta, terensku nastavu, maturalne zabave, ali i radna odijela i ostalo što im je potrebno za školu. Važno nam je da ulažu u sebe i svoj razvoj – objašnjava ravnateljica.
Iako škola ima višedesetljetnu tradiciju, ipak, jedno vrijeme se snažno borila za opstanak budući je broj učenika iz godine u godinu značajno padao.
Dovoljno je da brojem svojih učenika pratimo potrebe tržišta rada
– Zadnjih 10-15 godina broj učenika bio je u kontinuiranom padu. Ne može se sadašnje stanje uspoređivati s vremenom kada su svi učenici iz bivše Jugoslavije dolazili ovdje u jedinu školu za klesare, ili tijekom domovinskog rata kada je škola bila puna djece iz BiH. Međutim, pad broja upisanih učenika je zaustavljen i polako se povećava.
Posebno se povećao broj upisanih učenica. I za ovu godinu imamo upita koje dolaze u velikom broju slučajeva od cura koje se žele upisati u Klesarsku školu. Nadam se da će se taj trend, trend povećanja učenika nastaviti i dalje. Mi nećemo biti nikada masovna škola, niti je to potrebno.
Osobno mislim da je školi dovoljno da brojem svojih učenika prati potrebe tržišta rada, a također da pokrije dio onih koji će se dalje usavršavati i specijalizirati. Klesarska škola za jedno i drugo daje dobre temelje. Za sada za potrebama tržišta zaostajemo, ali nadam se da će se ponuda i potražnja u narednim godinama izbalansirati – naglašava ravnateljica Plastić, te dodaje:
“Neki od naših bivših učenika, koji su završili građevinski fakultet ili studij nastavili na građevinskim fakultetim ili studij restauratori-konzervatori danas su nastavnici stručnih predmeta.”
Kako bi školu što više približili javnosti, posebno učenicima i njihovim roditeljima otvorili su Facebook i Instagram stranicu.
Učenici im dolaze iz cijele Hrvatske kao i iz Bosne i Hercegovine, a imaju upita i iz drugih europskih zemalja, ali im je – priznaje ravnateljica – to malo teže realizirati…
Diploma naše Klesarske škole je priznata u cijelom svijetu
– Neki nastavljaju tradiciju svojih roditelja ili starije braće i sestara koji su bili učenici klesarske škole, a sada imaju svoje firme i obrte. Najveći broj došao je zahvaljujući našim prezentacijama po školama, neki su za nas čuli na televiziji ili radiju, neki doznali da postojimo preko društvenih mreža. Uglavnom različiti izvori informiranja, ali svi vođeni svojim ineteresima i željama.
Klesarska škola je strukovna škola, ne umjetnička, i u njoj svaki učenik koji želi biti dobar zanatlija može ostvariti svoje ambicije. Daljnje školovanje i specijalizacije te posebne umjetničke sklonosti i talenti samo su nadgradnja koja može olakšati i unaprijediti njihova znanja i vještine – kaže ravnateljica Tamara Plastić i dodaje da mladi koji su završili njihovu školu posao mogu naći u struci u cijeloj Hrvatskoj, ali i da ih često zovu firme izvan Hrvatske, posebno iz Njemačke.
– Diploma Klesarske škole priznaje se u cijelom svijetu i naši su majstori traženi u svim zemljama svijeta radi posebne tehnologije ručne obrade kamena koju u školi njegujemo, a koja je i zaštićeno nematerijalno dobro Hrvatske – ponosno ističe ravnateljica.
Objašnjava da provode kratkoročnu i dugoročnu modernizaciju programa.
– Kratkoročna znači da sadašnjoj generaciji učenika ne uskratimo priliku za modernizaciju i fleksibilnost na tržištu rada. Nabavili smo CNC stroj te kroz predmete računalstva i praktične nastave kombiniramo programiranje i rad na stroju, uz ručnu obradu koja će uvijek biti jezgra škole. Imamo zaista jaka računala koja omogućuju 3D crtanje u CAD programu. Škola je kroz projekt e-škole opskrbljena interaktivnim monitorima, mrežom i ostalom potrebnom opremom.
Dugoročno se radi paralelno na izradi modernih kurikula za zanimanje klesar te posebno na kurikulku za 5. stupanj, višu školu, s programom Specijalist obrade i ugradnje kamena. Novi program osim specijalizacije obrade kamena ponudit će i obrazovanje za ugradnju kamena koje je na tržištu izrazito deficitarno, a jako dobro plaćeno.
Realizacija programa traži i potrebne materijalne uvjete pa se nastavlja s izgradnjom posebnog krila školske zgrade u kojoj će osim specijaliziranih učionica i malog petrografskog laboratorija biti i radionica za strojnu obradu te posebno važno poligon za ugradnju kamena – priča ravnateljica Plastić.
Učenici danas dio prakse obavljaju u školi, a dio u privatnim radionicima. Klesarski tehničari imaju 210 sati praktične nastave godišnje, a klesari 900 sati osim u završnom razredu kada imaju 800 sati godišnje.
Klesarska škola surađuje sa školama iz europskih zemalja
– Učenici su zadnji posjet imali Bretanji u Francuskoj. Tamo su zajedno s učenicima iz Poljske i Francuske radili u kamenu i drvu. Projekt je pod imenom Stone&Wood, a izradili su triskel-stari keltski simbol zajedništva i jedinstvenosti ljudi i prirodnih sila, od materijala iz naših triju država, vapnenca, granita i drva. Donijeli su sa sobom iznimna lijepa i korisna iskustva, nove prijateljske veze, rodile su se i poneke ljubavi. I nama nastavnicima i ravnateljima i voditeljima to su iznimno ugodna i korisna iskustva. Nakon toga smo mi njih ugostili u našoj školi. Spojili smo sve komade triskela, izradili rozete, posjetili znamenitosti Brača, Splita i Trogira, družili se i uživali. Istovremeno naučili puno, kako poslovno i strukovno još važnije društveno, ljudski i komunikacijski.
Taj projekt se bliži svome kraju, a sada započinjemo jedan novi koji će se baviti posebno djecom s posebnim potrebama i njihovim uključivanjem u sektor kamena.
Škola uz to surađuje s udruženjima i institutima za kamen iz različitih zemalja EU, posebno iz Njemačke, Španjolske i Francuske, te s njihovim komorama arhitekata. Također smo članica Udruženja za očuvanje graditeljske baštine EU i Udruženja za obrazovanje na području očuvanja europske graditeljske baštine. – prepričava ravnateljica Plastić.
Trećina učenika u školi je s otoka Brača, a većina njih odlazi na studij tako da potrebe gospodarstva za tim profilom zanimanja nisu zadovoljene.
Ravnateljica Plastić smatra da općenito kad je riječ o strukovnom obrazovanju u Hrvatskoj, problem nije samo u usklađenosti potreba gospodarstva i upisnih kvota škola, nego da je problem i u potporama, suradnji i zajedničkom planiranju aktivnosti, upisnih kvota, nagrađivanja učenika i njihovom motiviranju za izbor strukovnih škola.
U Klesarskoj školi, čiji učenici brzo i lako nalaze posao pa ih na tržištu gotovo i nema, zaposlena su ukupno 44 radnika, od toga 23 nastavnika. Nastavnici koji u toj školi nemaju punu satnicu rade i u drugim školama na otoku ili na kopnu.
I za kraj jedna zanimljivost – klesarska radionica škole jedna je od najposjećenijih turističkih destinacija na otoku Braču. Učenici tijekom ljeta rade kao domaćini. Angažirani su preko učeničkih servisa. Dobro govore engleski jezik i znaju demonstrirati rad i opisati školu i posao klesara, te se odlično snalaze kao vodiči gostiju po svojoj radionici i svom budućem zanimanju.
…………………….
Napisala: Irena KUSTURA | Fotografija: Facebook | Klesarska škola, Pučišća
…………………….
Tekst je objavljen uz sufinanciranje sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija