Obrazovanje
NEDOSTAJE NASTAVNIKA MATEMATIKE I PRIRODOSLOVLJA
Kad nema stručnjaka, s učenicima rade nestručnjaci
objavljeno: 16. srpnja 2021.
Napisao:

Godinama već u hrvatskom obrazovnom sustavu nedostaje nastavnika za pojedine predmete. Osim stranih jezika posljednje vrijeme  veliki je deficit nastavnika matematike i prirodoslovlja. Pojedine škole zbog toga za aprimjerice matematiku moraju angažirati inžinjere različitih profila, ili, što je po mnogima bolja opcija, umirovljene profesore matematike.

No, da tu ne ide baš sve glatko doznali smo u prilogu autorice Sunčice Findak u Dnevniku HRT-a.

Gotovo svaki šesti nastavnik matematike u Hrvatskoj nije kvalificiran za posao koji radi, a to je samo jedan od sličnih alarmantnih podataka koji upozoravaju na probleme u nastavi. Kronični nedostatak stručnog kadra matematike i prirodoslovlja – problem koji naš obrazovni sustav godinama stavlja pod tepih, bila je i tema na sjednici saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, koju je, na temelju detaljne analize, inicirao saborski zastupnik, i sam matematičar, Damir Bakić.

Kako riješiti problem?

– Mi moramo osmisliti model koji će privući mlade generacije na nastavničke studije matematike i prirodoslovlja. Ne samo privući, nego i zadržati u obrazovnom sustavu, izjavio je Damir Bakić, saborski zastupnik stranke Možemo!

Ravnatelji se različito snalaze 

– Rješenje eventualno nastojimo naći tako da uzmemo apsolvente tih smjerova, studente 5. godine, a to su nestručne zamjene, ili inženjere elektrotehnike i srodnih struka, kaže Marita Guć, ravnateljica OŠ Manuš u Splitu.

Problemi se pokušavaju riješiti i putem nastavničkih grupa.

– Često se traže zamjene za informatiku, matematiku, čak i na neodređeno na otocima, manjim mjestima, zaleđu. Oglasi se ponavljaju iz godine u godinu, jer nitko ne želi ići tamo raditi, rekao je Josip Matković, član nastavničke grupe Školska zbornica.

Onima koji jesu stručni i žele ponovno raditi u nastavi, jedan zakon to dopušta, a drugi zabranjuje.

Umirovljeni, omiljeni profesor matematike iz Bjelovara našao se u bizarnoj situaciji. Nakon umirovljenja radio je na pola radnog vremena u Tehničkoj školi.

– Međutim, sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju, prosvjetna inspekcija je naložila da mi ravnatelj mora dati otkaz. Time se ne poštuje Zakon o mirovinskom čl. 99, požalio se umirovljeni profesor Vojislav Krnaželić.

Tako su, dodaje, profesori postali građani drugog reda.

Novim zakonom o odgoju i obrazovanju mogla bi se ispraviti ta nepravda.

– Da ljude koji su psihofizički sposobni i nakon 65. godine rade kao stručnjaci na poslovima koji su deficitarni, naravno, pod uvjetom raspisivanja natječaja, smatra Tomislav Paljak iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. 

To svakako može pomoći, ali najvažnije je zainteresirati mlade da izabiru nastavničke smjerove matematike i fizike, ali i stimulirati ih.

– I ne samo novac, u pitanju je i cijenjenost zanimanja. Mi recimo vodimo nastavnike fizike iz cijele Hrvatske u posjet CERN-u i oni nam kažu – ovdje se osjećamo cijenjeni, kazao je dekan zagrebačkog PMF-a Mirko Planinić.

Kada budu cijenjeni i u Hrvatskoj, ali i odgovarajuće plaćeni, sigurno će tada profesori više raditi u učionicama nego u privatnom sektoru. 

CIJELI TEKST I PRILOG POGLEDAJTE OVDJE

Oznake: