Javni poziv za dodjelu nagrada za kratku priču o Domovinskom ratu za učenike srednjih škola, kojeg raspisuje Ministarstvo branitelja, otvoren je još dva dana, preciznije zaključno s 4. ožujka ove godine. Kratka priča treba biti na standardnom hrvatskom jeziku ili narječju s područja Hrvatske koja tematizira posredni, prepričani doživljaj Domovinskog rata. Tekst ne smije biti duži od pet kartica, a cilj je, kako piše u Javnom pozivu, očuvati sjećanja i promicati vrijednosti Domovinskog rata.
Nagradni fond za kratku priču o Domovinskom ratu iznosi 10 tisuća kuna, a prva nagrada vrijedi 3 tisuća, druga 2 tisuće kuna i pet trećih po tisuću kuna.
Pravo sudjelovanja na Javnom pozivu imaju svi učenici srednjih škola u Republici Hrvatskoj neovisno o njihovom prethodnom književnom iskustvu. Svaki natjecatelj ima pravo sudjelovanja samo s jednom kratkom pričom o Domovinskom ratu, a prijavljeni radovi ne smiju biti prethodno objavljene u tiskanom ili e-obliku.
– Nagrade za kratku priču dodijelit će se po treći put ove godine. U svibnju 2019. godine završen je prvi natječaj za kratku priču s temom iz Domovinskoga rata Ministarstva hrvatskih branitelja. Natječaj je pozivao srednjoškolce da u umjetničkoj formi kratke priče ožive svoj doživljaj Domovinskoga rata, da opišu ratni trenutak o kojemu su slušali, možda osobu koju su upoznali, a možda samo nešto što su sanjali u maglama izranjenih hrvatskih pejzaža.
Prve godine pristigle su 94 kratke priče iz mnogih srednjih škola Republike Hrvatske. Ove priče iskreno su dirnule članove povjerenstva i nije bilo nimalo lako donijeti odluku o pobjedničkim pričama. U završni krug ušlo je 27 priča, no, kriteriji su bili čvrsto postavljeni i svaki je član povjerenstva u procjenu unio i dio svoje stručnosti – od novinarske, književničke do profesorske – prisjeća se Ivanka Bušić, voditeljica Službe za očuvanje i promicanje vrijednosti Domovinskog rata u Ministarstvu hrvatskih branitelja i članica Povjerenstva za prosudbu pristiglih priča. Dodaje da je te prve godine prvu nagradu osvojila Ana Šulentić, tada učenica trećeg razreda XI. Gimnazije iz Zagreba za kratku priču „Tenisice broj 45“.
Prošle 2020. godine, kaže nam predsjednica Povjerenstva Marina Čubrić, natječaj je bio jednako uspješan. Prijavljene su 83 priče.
– U nekoliko izlučnih krugova čitanja i bodovanja priča istaknule su se 32 priče koje su ušle u završni krug. Toliko je bio težak odabir sedam najbljih priča da je povjerenstvo odlučilo dodijeliti pohvale za još pet priča.
Pobjednička priča donosi posljednje trenutke dvojice vojnika, dvojice prijatelja. Duboko, živo i potresno portretira glavne likove Ljubu i Ivana. Mjesto radnje Vukovar. Dan koji svi pamtimo – 18. studenog. Fabula je zbijena u nekoliko stvarnih sati, ali u retrospekcija donosi bljeskove ljubavi i sretnijeg života našeg junaka. Vješto vođena priča završava u poanti koja je i sam naslov. Povjerenstvo je bilo jednoglasno. Iznenađenje je bilo to veće kad smo, otvarajući zaporke, vidjeli da je ovu snažnu i tragičnu priču napisala gimnazijalka, učenica prvoga razreda. To je Vilhelmina Lana Krajcer, učenica 1. razreda IV. gimnazije iz Zagreba – kaže nam profesorica Marina Čubrić, vjerujući da će i ove godine na javni poziv stići jednako vrijedne kratke priče.
– Nadamo se da će nam doći priče iz škola koje su već sudjelovale jer već u prethodne dvije godine imamo učenike i učenice koji su se obje godine prijavljivali. Bit će i sudionika iz novih škola. Iz svih dijelova Hrvatske. Svima se radujemo.
I možda će ovi izvanredni i pomalo teški mjeseci iza nas uroditi lijepim pričama o događajima koji su bili isto tako teški i izvanredni. Naši srednjoškolci pokazuju svojim pričama da nastava hrvatskoga jezika ima svoje sjajne plodove – ističe profesorica hrvatskog jezika i predsjednica Povjerenstva Marina Čubrić priznajući da se veseli čitanju svake nove priče.
– Ono što me posebnio raduje jest i činjenica da najbolje priče nisu, kako se očekivalo, pisali samo maturanti već su i naši mlađi srednjoškolci bili u stanju napisati izvrsne priče. Domovinski rat nije se dogodio generaciji današnjih tinejdžera, a su njihove priče ipak toliko opipljive i stvarne. Zato pozdravljam ovaj natječaj kao jedan od načina čuvanja i njegovanja uspomena na Domovinski rat za generacije koje dolaze – zaključuje Marina Čubrić.
Važnost očuvanja memorije i prenošenja sjećanja o Domovinskom ratu na nove, mlade generacije koje o njemu znaju samo iz priča, ističe i novinarka i sadašnja članica Vijeća Agencije za elektroničke medija Anita Malenica.
– Od ranije sam imala iskustvo rada s profesoricom Čubrić koje me pozvala da budem članica Povjerenstva za prosudbu pristiglih kratkih priča. A koliko Marina misli ozbiljno i koliko joj je stalo da se priče ocijene profesionalno govori i to što su među čalnovima Povjerenstva književnici i novinari. Izazov je bio motivirati djecu da i dalje pišu, stvaraju i da se prijavljuju i nakon što ne dobiju najbolju ocjenu na nekom natječaju. Zato smo i uveli nekoliko trećih nagrada kako bi djecu stimulirali. Nagrađivanje kratkih priča za srednjoškolce je po mom mišljenju dobro jer ih stimulira da svoje misli i osjećaje pretoče u priču, što nije lako, budući priča ima svoje zadanosti – svoj okvir u kojem moraju razviti fabulu i poštivati ograničeni broj kartica, odnosno slovnih znakova. Uz to, učenici moraju pokazati sposobnost pripovjedanja priče o događajima koje im je netko prepričao. U tome i je poanta – da se memorija na te događaje prenosti s generacije na generaciju. – zaključuje Malenica. [ Naslovna fotografija je iz arhive Ministarstva hrvatskih branitelja s lanjske dodjele nagrada za najbolju kratku priču o Domovinskom ratu za učenike srednjih škola ]