U narodu postoji niz izreka o pomorcima i mnoge sugeriraju kako je njihov život težak, a jedna od najizravnijih koja govori upravo o tome je kako je kruh pomoraca sa sedam kora.  Je li to baš tako, teško je reći jer kao i svako zanimanje ima svoje prednosti i mane.

Gledajući s distance, mnogima se život pomoraca čini lijep i lagodan, percepcija je da mnogo putuju i dobro zarađuju, a malo tko, osim njihovih najbližih, razmišlja da su najveći dio svog radnog života udaljeni od obitelji, da im djeca odrastaju bez njih, da propuste mnoge obiteljske svečanosti i sretne događaje. Je li dobra zarada kompenzacija za to?

■ Nije i ne može biti – kaže nam danas zreo čovjek, priznajući da mu je otac, koji je najveći dio godine bio na brodu, cijeli život ostao stranac. Bez njega je slavio rođendane, uspjehe u školi, upis na željeni fakultet, ali i proživljavao tuge i boli koje je život nosio sa sobom.

Ne, ne zamjeram mu, imali smo financijsku sigurnost, materijalno sam imao više od svojih vršnjaka, ali mislim da taj nedostatak očinske prisutnosti i ljubavi nije vrijedan toga – zaključuje.

I portal pomorac.hr  smatra da je priča baš toliko jednostavna i dobra, zasigurno  bi pomoraca bilo više.

Često su roditelji ti, koji nastoje dijete, najčešće sina jer djevojke rijetko biraju pomorsko zanimanje, odvratiti od broda.

„Što napraviti kada dijete kaže da želi postati pomorac? Kako bi očevi i majke prihvatili da im se kćer ili sin spakira i doslovne nestane na pola godine iz rodnoga doma?“ – zapitao se pomorac.hr i u kratkoj anketi dobio zanimljive odgovore. Ono što je najvažnije da je čak 63 posto supruga pomoraca protiv toga da im sin bude pomorac, a samo njih 37 posto podržalo bi taj izbor svog djeteta. One koje su se u anketi bile protiv da im dijete bude pomorac kao razlog, najčešće su navele odvojenost od obitelji.  No bilo je različitih zanimljivih odgovora, između ostalih i strah i briga supruge i djece za pomorcem, nedovoljna zaštićenost, ali i to da pomorcima život prolazi na brodu. Bilo je žena koje bi prihvatile samostalan izbor svog djeteta, ali ne bi željele da ga on pomorac postane samo zato što je to obiteljska tradicija.

Financijska bezbrižnost

 Žene koje bi voljele da im dijete postane pomorac smatraju da tim poslom muškarci mogu financijski zbrinuti obitelj, a kad su kući mogu se u potpunosti posvetiti obitelji.  „U današnje vrijeme sva zanimanja (akademskog obrazovanja) obično posao i stres nose doma i obitelj pati i dok radi i dok je doma!“ – obrazložila je jedna ispitanica, a druga je kao prednosti zanimanja pomorac navela  „samostalnost i neovisnost“.

„Upoznavanje sa novim kulturama i jačanje odnosa doma. Uz sve to, bezbrižan financijski život“ i „Bolja plaća nego u državi, ali pod uvjetom da je kraći ugovor“, samo su neki od argumenata koje su navele supruge pomoraca zašto bi željele da njihovo dijete krene očevim stopama.

No, sami pomorci manje žele da im dijete izabere njihovo zanimanje. Tako prema anketi pomorac.hr čak 70 posto pomoraca ne želi da im dijete krene njihovim putem i to prvenstveno zbog odvojenosti od obitelji, ali i zato, kako su neki naveli, jer to nije „život za poželjeti ga nekom koga voliš“.

 „Imaš malo, ali samo malo vise novaca od prosječnog zaposlenika na kraju, samo što nemaš sreće jer u glavi niti si na brodu niti si doma, a godine prolaze…;  Ne bi volio da mora ostavljati svoju obitelj cijeli život, ako sam ja morao iz nekog razloga, on ne mora; Cijeli život trčiš za novcima da bi familija živila ugodno, stranac si i doma i vanka. Život leti pred očima… samo su neki od razloga koje su pomorci naveli zbog čega ne bi željeli da im dijete radi na brodu.“

Ipak, 30% pomoraca  bilo bi sretno, zadovoljno i ponosno kada bi im i djeca bila pomorci. Kao razloge navode obiteljsku tradiciju, častan i dobro plaćen posao, financijsku sigurnost, bolje nego da radi u Njemačkoj, više je doma, itd.. 

Slijedite svoje snove

A djeci koja razmišljaju da upišu pomorsku školu poručuju –  slijedite svoje snove, sretno drage buduće kolege, razmisli dva puta, nije u šoldima sve…. 

Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven MELVAN smatra da je to zanimanje časno i dobro plaćeno, ali isto tako upozorava sve one koji izaberu biti pomorci da će, ukoliko žele napraviti dobru karijeru i zaraditi dobre novece, morati završiti pomorski fakultet.

■ Naše pomorce zapošljavaju  isključivo kao časnike i na svjetskom tržištu su vrlo traženi,  lako nalaze posao, a to automatski znači da ih škole dobro pripreme i da dobro odrade svoj posao obrazovanja tih mladih ljudi za najzahtjevnije poslove na brodovima. To znači i da je kadar u školama dobar jer drugačije naši pomorci, koji se obrazuju u tim školama, ne bi bili vrlo traženi…. A traženi su posebno za specifične vrste brodova, naftaše, LNG brodove, tankere i sl. Iz toga je jasno da su nam pomorske škole dobre, jer naši pomorci ne bi bili traženi da nisu dobri i kvalitetno obrazovani. Škole ih dobro obuče i daju im znanje koje je na svjetskom tržištu rada na cijeni – komentira Melvan dodajući da se  pomorci mogu zaposliti i sa samo srednjom školom, ali da u tom slučaju nikada neće biti zapovjednici niti prvi časnici. Da bi napravili dobru karijeru, primjerice zapovjednika broda, moraju imati završen fakultet – naglašava Melvan.

Objašnjava da svi pomorci dobiju tzv. brevete odnosno ovlaštenja koja jamče da su profesionalno  usklađeni sa standardima Svjetske pomorske organizacije (IMO).

■ Problem može postati to što se tehnologije brzo mijenjaju – izbacuje se dizel i mazut, jednostavno rečeno teška goriva se izbacuju iz upotrebe i ide se k zelenim tehnologijama.

To će zahtijevati drugačije obrazovanje i nadam se da će se naše škole na vrijeme uključiti u izmjene tog sustava. Očekujem da će se to na vrijeme napraviti jer se međunarodni standardi moraju poštivati.

Nove tehnologije

Škole uglavnom prate razvoj tehnologija, kompjuterizaciju, posebno na fakultetima se to redovito prati, tako će, pretpostavljam biti i ubuduće – kaže Melvan, podsjećajući da nakon što maturiraju, učenici koji su završili pomorsku školu moraju godinu dana ploviti i obaviti kadeturu i asistenturu.

■ Šest mjeseci moraju biti u međunarodnoj plovidbi. Zapošljavaju ih uglavnom hrvatske kompanije, ali to nije najbolje rješenje i mi time nismo zadovoljni jer  je većina hrvatskih brodova za rasute terete. Ako mladi pomorac nakon  srednje škole završi na kadeturi ili asistenturi na takvom brodu neće biti spreman i osposobljen za sofisticiranije brodove s visokim tehnologijama poput LNG brodova, tankera i sl. – naglašava glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske. Prema njegovim riječima oni koji imaju  završenu samo srednju škole imat će problem sa zapošljavanjem jer najbolje svjetske pomorske kompanije žele visokoobrazovanu radnu snagu. Takvi nalaze dobre poslove i to vrlo brzo

■ Sa srednjom školom imaju problem zapošljavanja jer svjetske kompanije ne žele pomorce sa srednjom stručnom spremom, žele vrhunski obrazovan kadar i takav nalazi dobre poslove i to brzo.

Samo srednja škola im neće donijeti vrhunsku karijeru koju priželjkuju i kojoj teže. S broda za rasute terete se ne može na tanker…. Na svjetskom tržištu nedostaje pomoraca zato ih puno i odlazi iz Hrvatske, što je i logično jer ih u Hrvatskoj ima viška. Pomorci ulgavnom žele ukracaj na stranca s boljim uvjetima rada i boljom zaradom – priča Melvan. Prema njegovim informacijama plaća primjerice trećeg časnika bruto iznosi od 3 do 15 tisuća dolara, a od toga pomorci sami plaćaju doprinose, poreze, prireze…. I plaću prima samo kad je na brodu, kad je doma plaće nema. Plaće su slične bez obzira je li riječ o hrvatskim ili inozmenim kompanijama.

No, Jadrolinija ima drugačija rješenja, oni imaju stalne radne odnose i njihove plaće su do 5 do 15 –tak tisuća kuna ovisno o poziciji, odnosno radnom mjestu.

Svima onima koji razmišljaju o upisu srednje pomorske škole ili su je upisali Melvan poručuje:

■ U Hrvatskoj situacija nije baš bajna i svi oni koji završe pomorske škole, posebno visoke, donosno fakultete, mogu sebe realizirati, napraviti dobru karijeru i zaraditi dobre novce, riješiti egzistencijalne probleme i osigurati solidan život obitelji. Neće raditi za crkavicu kao što se u Hrvatskoj radi.  Činjenica je da nije lako biti daleko od kuće i obitelji, ali tako ostvaruju profesionalnu i financijsku sigurnost. Ali, naglašavam, fakultet je obvezan, samo sa srednjom školom se neće usrećiti – ističe Melvan.

…………………………………………………………….

Napisala: Irena KUSTURA

…………………………………………………………….

Tekst je objavljen uz sufinanciranje sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija