Stanje u obrazovanju odraslih u Hrvatskoj procjenjuje se danas u europskim dokumentima kao područje u kojem su izraženi mnogobrojni problemi i koje ne ostvaruje očekivane rezultate te u kojem postoji brojni obrazovni programi sumnjive kvalitete kao i brojne nepravilnosti u radu ustanova za obrazovanje odraslih. Svjetska banka iznosi,  u dokumentu koji je objavljen u srpnju 2019. godine  i u kojem se analizira stanje obrazovanja i vještina u Hrvatskoj, veći niz ozbiljnih primjedbi na trenutno stanje u području obrazovanja odraslih.

Tako se navode kao ključni problemi postojećeg sustava:

■  nedostatak regulacije sustava obrazovanja odraslih

■  mnogobrojnost pružatelja usluge u području obrazovanja odraslih i problem certificiranja pružatelja obrazovnih usluga za odrasle

■  ogroman broj obrazovnih programa za odrasle koji se nude na tržištu i nedostatak učinkovitih postupaka u osiguranju kvalitete programa

■  neujednačenost obrazovnih programa za odrasle u pogledu ishoda učenja i potreba tržišta

■  ograničen državni nadzor nad izvođenjem programa i radom pružatelja obrazovnih usluga za odrasle.

Komisija EU ukazala je, u svom dokumentu koji je objavljen pod naslovom Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2020. u Hrvatskoj, na iznimno malu stopu sudjelovanja hrvatskih građana u obrazovanju odraslih koja je u 2019. godini iznosila samo 3,5 %  dok je europski prosjek bio 10,8%.

Slab interes građana kao i nedovoljna financijska sredstva pokazuju se, uz još neke druge uzroke, kao glavna prepreka za veće sudjelovanje  u programima obrazovanja odraslih.

U navedenom dokumentu iznosi se i primjedba da financiranje obrazovanja u Hrvatskoj nije sveobuhvatno niti je dio redovnog obrazovanja te se Hrvatska nalazi u najnižoj trećini zemalja u sklopu EU po navedenom pokazatelju.

Paraprofesija kao ključni problem sustava obrazovanja odraslih u Hrvatskoj

Iako Komisija EU i Svjetska banka analiziraju dubinski mnoge stramputice u sustavu obrazovanja odraslih, u svojim dokumentima ne ukazuju na temeljni problem sustava obrazovanja odraslih u Hrvatskoj odnosno na činjenicu da sustav počiva na kadru koji pripada najvećim dijelom paraprofesiji.

Nažalost, andragoška profesija ne postoji u Hrvatskoj. Iako se godinama ističe potreba profesionalizacije u području obrazovanja odraslih, u Hrvatskoj nema nikakvog pomaka, također godinama,  u vezi s tim pitanjem.

U području obrazovanja odraslih sudjeluje trenutno preko 600 ustanova koje su registrirane za pružanje obrazovnih usluga za odrasle, a u organizaciji i izvođenju programa te ostalim stručnim poslovima sudjeluje, prema nekim procjenama, ukupno oko 20.000 osoba. Manji dio njih su  u statusu stalno zaposlenih, ali najveći dio osoba u sustavu obrazovanja odraslih ima status privremeno angažiranih osoba i to  na temelju ugovora o djelu.

Najveći broj onih koji sudjeluju u izvođenju preko 11.000 programa (podatak se odnosi na programe osposobljavanja, usavršavanja, stjecanja srednje školske ili stručne spreme i prekvalifikacije) su osobe bez formalno stečenoga andragoškog obrazovanja.

U sustavu rade osobe različitih stručnih profila, od ekonomista, pravnika, inženjera, pedagoga, nastavnika, politologa te osoba koje su prethodno završile studijske programe koji nemaju nikakvu poveznicu s andragogijom koja istražuje zakonitosti obrazovnog rada s odraslih osobama niti s pedagogijom kao disciplinom koja je usmjerena na  obrazovanje i odgoj djece i mladih.

Određene andragoške kompetencije stječu se  najčešće  posredstvom sudjelovanja u nekom od programa koje provodi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ili kroz praksu  odnosno direktan rad s odraslim polaznicima ili samostalnim proučavanjem andragoške stručne literature i stručnih publikacija koje izlaze periodično te sudjelovanjem u radu različitih stručnih udruga.

U Hrvatskoj nije izvršena profesionalizacija andragoga  za razliku od naših susjednih zemalja, Slovenije ili Srbije i malo daljih kao što je Njemačka u kojoj su napravljeni značajni pomaci unutar andragoške profesije kao i razvoja sveučilišnog obrazovanja odnosno studijskih programa iz andragogije na svim razinama, uključujući i doktorski studij, a što je jedan od neophodnih uvjeta procesu profesionalizacije andragoga.

U Hrvatskoj je prisutna iznimno visoka razina tolerancije prema činjenici da stručni andragoški  posao u ustanovama za obrazovanje odraslih obavljaju osobe koje nemaju formalno obrazovanje iz tog specifičnog obrazovnog područja odnosno visoki prag tolerancije na apsurdnu činjenicu da je svima omogućen ulaz u andragošku profesiju bez obzira na prethodno obrazovanje, a što je nemoguće u bilo kojoj drugoj profesiji. Apsurdnost situacije u kojoj se negira potreba za profesionalizacijom u području obrazovanja odraslih traje u Hrvatskoj već desetljećima i jedna je od glavnih prepreka  sustavnom uređenju cijelog područja i podizanju razine  kvalitete sustava.

Otpori profesionalizaciji andragoga

Otpori profesionalizaciji u ovom značajnom obrazovnom području koje se razlikuje po svojim specifičnim karakteristikama od obrazovnog rada s djecom i mladima jasno su izraženi ne samo od strane paraprofesionalnih skupina u sustavu i ustanovama za obrazovanje odraslih nego, nažalost,  i od strane ključnih aktera i kreatora javnih obrazovnih politika te nositelja normativnih rješenja za obrazovni sustav.

Donositelji javnih politika u području obrazovnog sustava nisu prepoznali dosad potrebu normiranja  andragoškim kompetencija osoba u sustavu obrazovanja odraslih niti obveznih uvjeta za ulazak u andragošku profesiju kao strateško i razvojno pitanje niti percipiraju andragogiju kao posebnu znanost te  donošenjem pravne regulative u kojoj nema andragogije i andragoga negativno utječu na proces njihove profesionalizacije kao i na loše stanje cjelokupnog sustava obrazovanja odraslih.  

Velika je  stručna i politička odgovornost u rukama onih koji donose normativna rješenja hoće li ili neće pokrenuti postupak sređivanja kadrovskog stanja u obrazovanju odraslih, a od kojeg zavisi u konačnici i provedba koncepta društva koje uči i cjeloživotnog obrazovanja. Krive zakonske odluke mogu blokirati godinama razvoj jednog obrazovnog sustava. Nažalost, to se dogodilo Hrvatskoj koja još uvijek nije formalno priznala profesiju andragoga niti ima normativno rješenje za područje obrazovanja odraslih u kojem će biti zastupljene obvezne andragoške kompetencije stečene u sveučilišnom studijskom programu.

Potreban sveučilišni studij andragogije

Potreba za stručnjacima za područje obrazovanja odraslih izražena je i jasno vidljiva, a stalno povećanje broja ustanova za obrazovanje odraslih u Hrvatskoj pokazuje da se radi o području u kojem mnogi vide svoje mjesto pod suncem unatoč nemilosrdnoj konkurenciji na tržištu usluga.

Dodatno, EU ulaže kontinuirano velike napore u promoviranje obrazovnih politika usmjerenih na odrasle osobe te osigurava golema financijska sredstva za provedbu projekata čiji je cilj poboljšanje stručnih kompetencija odraslih osoba u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu.

Kvaliteta provedbe programa obrazovanja odraslih i učinkovit rad ustanova za obrazovanje odraslih traži nužno stručno obrazovan andragoški  kadar, a ne pojedince koji sudjeluju iz altruističkih pobuda kao volonteri ili pripadnike paraprofesionalnih skupina u sustavu, a koji su, nažalost, trenutno dominantni i koji se odupiru zahtjevu za dodatnim formalnim andragoškim obrazovanjem.

Nemogućnost upisa sveučilišnog studijskog programa iz andragogije u Hrvatskoj javlja se kao velika prepreka za jače javno i stručno osnaživanje profesije andragoga. Osamdesetih godina prošlog stoljeća moglo se na zagrebačkom Filozofskom fakultetu upisati jednogodišnji  andragoški modul u sklopu IV. studijske godine na studiju pedagogije kao i poslijediplomski magistarski studij iz andragoškog područja. Tijekom tranzicijskog razdoblja devedesetih godina u Hrvatskog došlo je do potpunog zanemarivanja andragogije kao znanosti i blokiranja studijskih programa koji su omogućavali stjecanje formalnog sveučilišnog andragoškog obrazovanja.

Danas mnogima koji su zainteresirani za andragogiju nije prihvatljiva opcija odlazak na studij  u Ljubljanu, Beograd ili na studij u nekom od njemačkih gradova. Potreba za organiziranjem studija andragogije u Zagrebu ili nekom od drugih hrvatskih sveučilišnih centara ima svoje puno opravdanje.

Osmišljen kurikul sveučilišnog obrazovanja andragoga, standardizacija znanja i kompetencija odnosno sintetiziranje znanja i vještina koje ulaze u korpus profesionalnog znanja i profesionalnog obrazovanja andragoga kao onaj specifični i ekskluzivni set znanja koji se razlikuje od seta znanja neke druge profesije, temelj je procesu profesionalizacije.

Sustav kvalificiranja andragoga kroz sveučilišne studija, uključujući i studije na doktorskoj razini, i razrađena politika upisa studenata na studij je ono što će ubrzati i osnažiti proces profesionalizacije i snažno utjecati na podizanje kvalitete rada u ustanovama za obrazovanje odraslih.

Tome treba pridodati diseminaciju andragoških znanja posredstvom publiciranih  znanstvenih i stručnih radova koji će utjecati na širenje informacija o profesiji u javnosti te jačati njezin javni i stručni značaj.

Dodana vrijednost su i institucije za provedbu znanstvenih istraživanja te profesionalne udruge koje će svoju djelatnost staviti u službu promoviranja andragoške profesije. Ali, najbitniji dio odnosi se na ustrojavanje sveučilišnog studija andragogije kao nužnog temelja za stručnu ekspertizu koja se daje  u monopol svakoj  profesiji. A ona sadržava između ostaloga i relevantno znanje i vještine o procesu učenja i poučavanja odraslih, planiranja i organiziranja obrazovnog procesa, vođenja i evaluacije procesa, istraživanja i unapređivanja nastavnog procesa kao i osiguranje sustava kvalitete u obrazovanju odraslih.

Europa ima studije andragogije

Broj uglednih inozemnih visokih učilišta na kojima se  izvode danas sveučilišni i doktorski studijski programi iz andragogije raste iz dana u dan. U susjednoj Sloveniji se andragogija može upisati kao jednopredmetni ili dvopredmetni studij na Univerzi v Ljubljani, a u Srbiji na Univerzitetu u Beogradu.

U Njemačkoj studenti mogu birati studij andragogije na većem broju sveučilišta u  nizu gradovima koji pripadaju nekoj od 16 njemačkih pokrajina kao što su Berlin, Bamberg, Magdeburg, Duisburg-Essen i Tübingen.

Obrazovanje odraslih ustrojeno je u Njemačkoj još od 70-tih godina prošlog stoljeća kao samostalni studij. Danas se izvodi na razini magistarskog studija (Master) te na poslijediplomskoj razini.  Studij na master razini traje četiri semestra i ukupni opseg studija iznosi 120 ECTS bodova. Po uspješno završenom studiju stječe se akademski naziv magistra (Master of Arts). Uvjeti za upis na studij andragogije su sljedeći:

■  prethodno završen bakalaureatski studij u trajanju od šest semestara i opsega najmanje od 180 ECTS bodova (studij može biti iz pedagogije ili područja znanosti o odgoju, društvenih znanosti ili neovisno od prethodno završenoga studijskog smjera)

■  na nekim sveučilištima traži se od kandidata i potvrda o stečenim kompetencijama iz emprijskih istraživačkih metoda ili potvrda o obavljenom praktikumu u trajanju od najmanje 240 sati u području obrazovanja odraslih ili nekoj od institucija koje provode programe obrazovanja odraslih.

Iskustvo organizacije  sveučilišnog obrazovanja andragoga u Sloveniji, Njemačkoj i Srbiji može pomoći  i Hrvatskoj želi li napraviti tako potreban iskorak u pogledu podizanja kvalitete programa za obrazovanje odraslih, učinkovitog rada ustanova za obrazovanje odraslih kao i provedbe koncepta cjeloživotnog učenja i društva koje uči. Kreatori  i donositelji javnih obrazovnih politika mogu dati također svoj golem doprinos na način da će u novom Zakonu o obrazovanju odraslih konačno uvrstiti andragogiju i andragoške kompetencije kao normativnu odredbu koja će biti obvezujuća za sve one koji se žele baviti andragoškim radom kao svojom profesijom.

……………………

Napisala: Mr.sc. Željka Nenadić Tabak

……………………