U razdoblju do 2030. godine najviše se pozitivnih trendova zapošljavanja u RH se očekuje u ICT-u i stručnim uslugama. U ukupnom broju svih otvorenih radnih mjesta (uključujući zamjene za upražnjena radna mjesta) do 2030., kako se navodi u analizama i predviđanjima CEDEFOP-a, očekuje se da će Hrvatska imati najveći udio onih koji zahtijevaju srednju razinu kvalifikacija u Europi (67%).

Brze, može se reći strelovite promjene kojima svakodnevno svjedočimo u svim područjima života, ne mogu čekati  one koji se sporo prilagođavaju. Migracija ideja i ljudi, razmjena informacija, svijet u kojem svaki čovjek može biti onaj koji ne konzumira samo informacije, nego ih i kreira i može ih putem društvenih mreža i podcasta učiniti dostupnim cijelom svijetu takoreći jednim klikom, svakako će dovesti do kreiranja novih poslova i odumiranja nekih starih.

U kontekstu novog vremena i novih tehnologija promijenit će se i potrebe svijeta rada.

Tu treba na trenutak zastati i zapitati se koliko smo spremni na sve novine koje bliska budućnost donosi? Koliko pripremamo mlade ljude na svijet koji će od njih tražiti nova znanja i vještine?

Očigledno je da je pitanje obrazovanja odnosno osposobljavanja nezaobilazna tema. Koje su trenutni trendovi i vještine na tržištu rada? Obrazujemo li mlade ljude za adekvatna zvanja odnosno struke?

Najviše u uslužnoj djelatnosti

Bolji uvid u ovu problematiku može se dobiti iz analiza Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja  – CEDEFOP (European Centre for the Development of Vocational Training) koji je, među ostalim, u svojoj prognozi vještina (Skill Forecast) iznio kvantitativne projekcije budućih trendova u zapošljavanju prema sektorima ekonomskih aktivnosti i skupinama zanimanja u EU za razdoblje do 2030.

Na žalost, kratkoročne prognoze  su donošene neposredno prije pandemije Covid-19 što znači da će na njihovu točnost utjecati okolnosti u kojima je gospodarstvo trpjelo zbog pandemije i lockdowna.

 S druge strane, dugoročne prognoze su i nadalje relevantne jer na njih utječu dugoročni čimbenici od kojih možemo spomenuti globalizaciju, starenje stanovništva, ulazak umjetne inteligencije u sva područja života, big data, imperativ održivog razvoja, pomaci prema ugljično neutralnom gospodarstvu i slično.

U svom materijalu u kojem obrađuje podatke o radnim vještinama u EU zemljama  (Skills intelligence), CEDEFOP za svaku državu članicu iznosi informacije o trenutnim i budućim vještinama i trendovima na tržištu.  

Za Republiku Hrvatsku stoji da je najveći dio zaposlenih u uslužnom sektoru. Navodi se također da proizvodni sektor čini relativno velik udio zaposlenosti uključujući industrije kao što su brodogradnja, prerada hrane ili farmaceutska industrija. Tržište rada u RH, navodi se nadalje, imalo je problema posljednjih godina. Riječ je o niskoj stopi zaposlenosti, sporom rastu broja radnih mjesta i starenju. Naime, trećina radno sposobnog stanovništva Hrvatske ima 50 ili više godina.

U razdoblju do 2030., navedeni izvor Hrvatskoj predviđa blag rast zaposlenosti. Najviše pozitivnih trendova zapošljavanja očekuje se u ICT-u i stručnim uslugama, a kako se navodi, uredski stručnjaci, stručnjaci za nastavu te pravni i društveni stručnjaci bit će najbrže rastuća zanimanja. U ukupnom broju svih otvorenih radnih mjesta (uključujući zamjene za upražnjena radna mjesta) do 2030. očekuje se da će Hrvatska imati najveći udio onih koji zahtijevaju srednju razinu kvalifikacija u Europi (67%).  

Nova radna mjesta

Prema indikatoru budućih radnih mjesta u EU, materijal Skills intelligence  CEDEFOP-a, navodi da,  premda se priča o tržištu rada često fokusira na broj novih radnih mjesta, potreba za zamjenom radnika koji napuštaju postojeće poslove čini većinu potražnje za radnicima koji posjeduju određene vještine. Više od 90 posto svih otvorenih radnih mjesta potaknuto je potrebama za zamjenom.

Kada je o konkretnim brojkama riječ, jasna je ograda analitičara i prognozera da te veličine ne treba shvatiti doslovno nego da ih treba promatrati kao indikativne trendove.

Nezaobilazna činjenica je da će bliska budućnost, i to vrlo bliska, pred sve staviti imperativ usavršavanja digitalnih vještina i kompetencija.

Ukupni broj budućih radnih mjesta u razdoblju od 2020-2030 u EU državama se procjenjuje na više od 95 700 000. Od tog broja najveći postotak se odnosi na zamjenu radnika prilikom umirovljenja, a manji broj su novootvorena radna mjesta. Ne prognozira se potražnja za radnicima u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, dok će se dodatno tražiti radnici u zanimanjima pravnih i socijalnih suradnika, službenika za korisnike, uredskih stručnjaka i poslovnih menadžera.

Konkretno, u ovom desetljeću, na razini EU predviđa se porast zaposlenosti od 3,7 posto, a za Hrvatsku od 1,3 posto. Prema sektorima, u EU će najviše rasti zaposlenost u sektoru  smještaja i hrane, administrativnih usluga, zdravlja i socijalne skrbi te profesionalnih usluga. Gubitak radnih mjesta dogodit će se u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, proizvodnji, rudarstvu i kamenolomima.

U RH u istom razdoblju  predviđa se značajan rast ICT usluga (26,1 posto), profesionalnih usluga, rast sektora rudarstvo i kamenolomi te financijskog i građevinskog sektora, a prema prognozerima vrlo je izgledan pad u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (34,4 posto).

Pitanje od milijun dolara

Koje vještine će tražiti budući svijet rada?

Malo je onih koji će na ovo pitanje odgovoriti odmah i bez oklijevanja. Kratkoročno, budući da su ICT stručnjaci visoko deficitarna struka u RH, jasno je da je znanja i vještine potrebno snažno razvijati u tom smjeru. Dugoročno, riječ je uistinu o pitanju od milijun dolara.

Umjetna inteligencija (AI), robotika i biotehnologija će niz vještina odnosno danas stručnih znanja učiniti zastarjelima. Jednom je netko rekao da će 65 posto djece koja danas kreću u osnovnu školu raditi  na poslovima koji danas uopće još ne postoje.

Sektori koji ubrzano grabe naprijed kao što su ICT, zdravstvo, elektronika i sl., biti će podložniji  promjeni vještina potrebnih za obavljanje njihovih zadaća.

Poslovi koji su manje tehnološki zahtjevni, poput poljoprivrednika, ribara, čistača, asistenata u preradi hrane, uslužnih radnika, njegovatelja i slično bit će manje izloženi novim zahtjevima tržišta.

Dakle, nezaobilazna činjenica je da će bliska budućnost, i to vrlo bliska, pred sve staviti imperativ usavršavanja digitalnih vještina i kompetencija.

Informacijska i komunikacijska tehnologija, rečeno jednostavnim rječnikom, pred sve veći broj poslova postavlja zahtjev poznavanja ICT-a. To se jednako odnosi na učenike svih srednjih škola, kao i već zaposlene (ili nezaposlene) odrasle ljude koji nemaju dostatne ICT vještine.

EU, svjesna da je “promjena” jedina nepromjenjiva činjenica danas, posebnu pozornost posvećuje razdoblju tranzicije prema novim znanjima i vještinama kroz VET, odnosno strukovno obrazovanje i osposobljavanje (Vocational Education and Training).   Naime, životno je neophodno da stečena znanja i vještine ostanu usklađeni s potrebama tržišta paralelno s usvajanjem novih potrebnih vještina i znanja.

U tom kontekstu, sredinom ove godine održano je 6. izdanje Europskog  tjedna strukovnih vještina koji promovira sve najbolje prakse u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (VET). Ovogodišnji tjedan bio je fokusiran na strukovno obrazovanje i zelenu tranziciju što je u skladu s obvezom Europske komisije da poduzme sve potrebne korake kako bi EU do 2050. postala ugljično neutralna, poznata kao European Green Deal.

I što na kraju reći? S obzirom da je tema iznimno široka, teško je na kraju donijeti bilo kakav zaključak koji ne bi bio simplificiran pogled na put i cestu na kojoj se već nalazimo i kojom ćemo se, brže ili sporije, kretati, a  činjenica s kojom moramo računati jest da je jedino promjena i usvajanje novih znanja i vještina – stalna.

…………………………………………………………….

Napisala: Anita Perković Škalic

…………………………………………………………….

Tekst je objavljen uz sufinanciranje sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija