Senat Zagrebačkog sveučilišta većinom glasova podržao je prijedlog rektora Damira Borasa da kandidatima za dekana Filozofskog fakulteta Renati Geld i Nevenu Jovanoviću uskrate suglasnost. Sjednica Senata nije održana ni uživo ni online već su članovi svoju odluku slali mailom, a zbog toga, kako nam kažu pojedini članovi Senata, nije mogla biti održana ni rasprava. No, dodaju, to nije ništa novo jer takva praksa u održavanju sjednica Senata Zagrebačkog sveučilišta traje već mjesecima.
Odluka Senata da uskrati suglasnost kandidatima za dekana Filozofskog fakulteta do daljnjega je prekinula proces izbora, a dok se ne nađe kandidat koji će zadovoljiti kriterije rektora Borasa i članova Senata Zagrebačkog sveučilišta, na mjestu vršitelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta ostaje prorektor Miljenko Šimpraga.
Postupci rektora Zagrebačkog sveučilišta i Senata mnogima nisu jasni ni prihvatljivi, a prema njima kritičan je i bivši rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. Aleksa Bjeliš.
– To je jedna u nizu takvih odluka u zadnjih nekoliko godina koje Sveučilište vode u opasne vode, odnosno u jako raslojavanje i antagonizme.
Takve metode su neprihvatljive za jedno sveučilište i jednu akademsku zajednicu. Ako rektor ima razloge za uskraćivanje suglasnosti kandidatima za dekana Filozofskog fakulteta onda te razloge treba staviti na ozbiljnu raspravu.
A ono što ja znam je da Senat ne vodi rasprave, da se ne sastaje, da nema izravnog sučeljavanja. I ne samo što se ne sastaje uživo nego nema ni online sastanaka ni rasprave, nema mogućnosti da se ljudi vide, čuju i iznesu svoje mišljenje.
Glasanje mailom nije rasprava i ne pruža mogućnost čalnovima Senata da iznesu svoje mišljenje – upozorava bivši rektor Bjeliš.
NEMA DIJALOGA
– Znam što znači živa rasprava i sučeljavanje različitih stajališta. Ovdje ne vidim dijalog, vidim samo poteze i metode koje za mene nisu akademske, a to je eliminacija onog tko se s tobom ne slaže. To je i isključivanje samog Fakulteta i nametanje na duže razdoblje vanjske uprave.
Za takve odluke treba imati jake razloge, a ja ih tu ne vidim – kaže Bjeliš ističući da nije dobro što se mnoge stvari sa Zagrebačkog sveučilišta rejšavaju sudskim putem. Prisjetio se da je u svom mandatu bio u situaciji suspendirati dekana jednog Fakulteta, ali da je ubrzo nakon toga izabran novi dekan.
– Fakultet je odabrao program i osobu i tu sam odluku poštivao. Ovo što se sada događa šalje lošu poruku, status Sveučilišta se srozao u domaćoj, a bojim se i u međunarodnoj janvosti. Takvi dojmovi dolaze do mene – kaže Bjeliš dodajući da Sveučilište može pomoći sebi iznutar jer izvana za to, tvrdi, nema ni energije ni volje.
Upozorava da je svojom odlukom Senat preuzeo odgovornost za sve što se događa s izborom dekana na Filozofskom fakultetu i za posljedice koje se iz toga mogu pojaviti.
Postupak rektora Damira Borasa i Senata Zagrebačkog sveučilišta u svom priopćenju žestoko je kritizirao i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja.
– Na jučerašnjoj sjednici Senat Sveučilišta u Zagrebu potvrdio je Odluku i prijedlog rektora prof. dr. sc. Damira Borasa o uskrati izdavanja suglasnosti na programe rada dvaju kandidata za dekane Filozofskog fakulteta. Tako je ponovno produljena kriza upravljanja Filozofskim fakultetom koja traje od lipnja prošle godine kada je odlukom rektora Borasa smijenjena tadašnja dekanica Fakulteta.
OGRANIČAVANJE PRAVA I SLOBODA
Zaposlenicima Filozofskog fakulteta tada čak nije dozvoljeno da sami odaberu osobu obnašatelja dužnosti do izbora novog dekana, na što prema Zakonu imaju pravo, već do današnjeg dana Filozofskim fakultetom upravlja od rektora Borasa imenovani vršitelj dužnosti koji po svojim kvalifikacijama ne zadovoljava temeljne zakonske uvjete za tu funkciju – stoji u priopćenju Sindikata. Sindikat napominje da je Senat odluku donio većinom glasova.
– U redovnim okolnostima rada Senata ovakav ishod glasačkog procesa govorio bi u korist utemeljenosti donesene odluke i opravdanosti rektorova postupanja. Međutim, odlukom rektora Borasa već gotovo godinu dana ukinuta je mogućnost diskusije na sjednicama Senata, budući da se sjednice Senata održavaju na način da članovi Senata šalju svoje glasove o pojedinim točkama dnevnog reda na jednu e-mail adresu u Rektoratu, a njihove komentare i razmišljanja o pojedinim točkama moguće je vidjeti tek mjesec dana nakon održane sjednice, nakon što su sve odluke donesene na temelju prethodnog glasanja.
Stoga je jasno da su članovi Senata od aktivnih sudionika u rješavanju problema i kreiranju politika Sveučilišta svedeni na instrument upravljanja jedne uske grupe najviše hijerarhijski pozicioniranih osoba ovog Sveučilišta, čije su odluke, na žalost, već više puta bile u sukobu s temeljnim načelima i vrijednostima akademske zajednice – ističe se u priopćenju. Dodaje se da uskrata podrške kandidatima za dekana Filozofskog fakulteta nije povezana sa samim sadržajem dekanskih programa.
– Uskrata suglasnosti opravdava se javnim istupanjem i djelovanjem obaju kandidata pri čemu se jednog kandidata optužuje za „opstruktivni aktivizam“, a drugu kandidatkinju proziva za javno kritiziranje kandidature kolege koji je dio svog dekanskog programa prepisao.
Ovakvim stavom rektor poručuje da ako članovi akademske zajednice žele postati dekani, moraju paziti da se njihovo javno djelovanje i iznesena riječ ne kosi sa stajalištima, interesima i prosudbama uprave Sveučilišta, bez obzira koliko točna ili opravdana bila. Radi se o nedopustivom ograničavanju prava slobode govora i javnog nastupa u demokratskom društvu. Posebno je zabrinjavajuće da takvo ograničavanje dolazi iz hijerarhijski najviših krugova akademske zajednice.
Brine i činjenica da rektor kao razlog uskrate suglasnosti navodi i izostanak očekivane negativne deklaracije kandidata o radu nedavno smijenjene Uprave Filozofskog fakulteta, kao dokaz privrženosti kandidata za dekana sadašnjoj upravi Sveučilišta. Takvim deklaracijama ne može biti mjesta u sveobuhvatnim planovima rada jednog visokog učilišta koje gleda u budućnost, a ne u prošlost Fakulteta. Jedinu deklaraciju koju jedan rektor ima pravo tražiti kao preduvjet izbora na dužnost dekana je bezuvjetna odanost sveučilišnim i akademskim vrijednostima, zakonima, statutima i etičkim propisima.
Na žalost, jučerašnja sjednica Senata pokazuje da je autonomija sveučilišta pod vodstvom rektora Borasa prestala biti okvir za realizaciju akademskih prava i sloboda, već upravo suprotno, ovakvim događanjima teško je narušeno pravo Filozofskog fakulteta na akademsku samoupravu – naglašava se u priopćenju Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanje kojeg je potpisala predsjednica Velikog vijeća Vesnica Garašić.