Obrazovanje
10 NAJZNAČAJNIJIH OBRAZOVNIH STUDIJA U 2020. (2.DIO)
Ako vam idu jezici, ići će vam i kodiranje
objavljeno: 19. siječnja 2021.

Pregledali smo stotine obrazovnih studija u 2020. godini, a potom istakli 10 najznačajnijih – i to od   virtualnog učenja do, kako izgleda, nikada završenih bitki o tome kako najbolje predavati čitanje učenicima – sustavnu foniku ili čitav jezik  te odbijanje standardiziranih testova. Zanimljiv je utjecaj okoliša na uspjeh učenika, ali i ljubav prema stranim jezicima na kodiranje.

I ELEKTRANE NA UGLJEN IMAJU VEZE S UČENJEM

 Kad su se tri tvornice na ugljen na području Chicaga zatvorile, izostanak učenika iz obližnjih škola se smanjio za 7 posto, a što je promjena uzrokovana uglavnom manjim brojem posjeta hitnoj pomoći zbog problema povezanih s astmom.

Zapanjujući nalaz, objavljen u studiji Dukea i Penn State-a 2020. godine, naglašava ulogu koju često zanemareni čimbenici okoliša – poput kakvoće zraka, kriminala u susjedstvu i zagađenja bukom imaju u održavanju djece zdravom i spremnom za učenje.

U mjerilu, oportunitetni  trošak je zapanjujući: oko 2,3 milijuna djece u Sjedinjenim Državama još uvijek pohađa javnu osnovnu ili srednju školu  koja je smještena unutar kruga od 10 kilometara od postrojenja na ugljen.

Studija se temelji na sve opsežnijem istraživanju koje podsjeća da pitanje jednakosti u obrazovanju ne započinje i ne završava na vratima škole. Ono što nazivamo jazom u postignućima često je jaz u pravičnosti, onaj jaz koji “ima korjene u najranijim godinama života djeteta”, prema studiji iz 2017. godine. Nećemo imati jednake mogućnosti u našim školama, podsjećaju istraživači, sve dok se s velikim marom ne suprotstavimo nejednakosti u našim gradovima, našim četvrtima – i na kraju u vlastitim dvorištima.

STUDENTI KOJI POSTAVLJAJU DOBRA PITANJA BOLJI SU UČENICI

Neke od najpopularnijih strategija učenja – naglašavanje odlomaka, ponovno čitanje bilješki i podvlačenje ključnih rečenica – također su među najmanje učinkovitima. Studija iz 2020. godine istaknula je snažnu alternativu: navedite učenike da sami postavljaju pitanja o onome o čemu uče i postupno ih “pritišćite” da još pobliže ispituju i postavljaju još istraživačkih pitanja.

Prema studiji, učenici koji su proučavali temu, a zatim generirali vlastita pitanja, na testu su postigli u prosjeku 14 postotnih bodova više od učenika koji su koristili pasivne strategije poput proučavanja bilješki i ponovnog čitanja gradiva u učionici.

Postavljanje pitanja – otkrili su istraživači – ne samo da je potaknulo učenike na dublje razmišljanje o toj temi, već je i ojačalo njihovu sposobnost pamćenja onoga što su proučavali.

Postoji mnogo načina koji angažiraju učenike da kreiraju visoko produktivna pitanja: prilikom izrade testa može se tražiti od učenika da sami predaju svoja pitanja ili može se upotrijebiti Jeopardy! (nap.prev. američki televizijski kviz) igru kao platformu za pitanja koja kreiraju učenici.

JE LI STUDIJA 2020. UPRAVO ZAVRŠILA TZV. ‘RATOVE CITANJA’*

Jedan od najčešće korištenih programa za čitanje zadobio je težak udarac kad je panel stručnjaka za čitanje zaključio da nije ” vjerojatno da će voditi do uspjeha u pismenosti svih američkih javnih školaraca”.

U studiji 2020. stručnjaci su otkrili da kontroverzni program – nazvan “Jedinice za proučavanje”, a koji je tijekom četiri desetljeća razvila Lucy Calkins na Projektu čitanja i pisanja Učiteljskog fakulteta – nije uspio izričito i sustavno naučiti mlade čitatelje kako dekodirati i kodirati napisane riječi, te je stoga bio “u izravnoj suprotnosti s ogromnim brojem postojecih istraživanja”. Studija je zvučala kao pogrebno zvono za prakse koje ne-naglašavaju foniku kako bi djeca koristila više izvora informacija – poput događaja iz priča ili ilustracije – u cilju predvidjanja znacenja nepoznatih rjeci, sto je pristup često povezan s “uravnoteženom pismenošću”. U internom dopisu koji je dobio izdavač APM, Lucy Calkins je izgleda priznala poantu, napisavši da “aspekti uravnotežene pismenosti trebaju neko “rebalansiranje”.

TAJNA VIRTUALNIH UČIONICA VISOKIH PERFORMANSI

Godine 2020. tim Državnog sveučilišta u Georgiji sastavio je izvještaj o najboljim praksama virtualnog učenja. Iako su dokazi na terenu “rijetki” i “nedosljedni”, izvještaj je zabilježio da su logistički problemi poput pristupa materijalima – a ne specifični sadržajni problemi poput neuspjeha u razumijevanju – bili često među najznačajnijim preprekama online učenju.

Nije da učenici nisu razumjeli fotosintezu u virtualnom okruženju, drugim riječima – radilo se o tome da oni uopće nisu pronašli (ili jednostavno nisu pristupili) lekciji o fotosintezi.

Taj je temeljni uvid odjeknuo u studiji iz 2019. godine koja je naglasila krucijalnu potrebu za organizacijom virtualnih učionica s namjerom da ih bude vise nego fizičkih.

Učitelji koji su udaljeni (remote teachers) trebali bi koristiti jedno posebno središte za važne dokumente poput zadataka; jednostavnu komunikaciju i podsjetnike korištenjem jednog kanala poput e-maila ili teksta; i smanjiti vizualni nered poput teško čitljivih fontova i nepotrebnih ukrasa u njihovim virtualnim prostorima.

Budući da su takvi alati svima novi, redovite povratne informacije o temama poput pristupačnosti i jednostavnosti upotrebe su krucijalne.

Učitelji bi trebali objavljivati ​​jednostavna istraživanja postavljajući pitanja poput “Jeste li se susreli s nekim tehničkim problemima?” i “Možete li lako pronaći svoje zadatke?” kako bi se osiguralo da učenici iskuse “prohodan” virtualni prostor za učenje.

VOLITE UČITI JEZIKE? IZNENAĐUJUĆE, KODIRANJE MOŽE BITI UPRAVO ZA VAS

Učiti kako kodirati mnogo je prigodnije za učenje jezika kao što je kineski ili španjolski nego učenje matematike, pokazalo je istraživanje iz 2020. godine – nadograđujući uobičajeno znanje o tome što čini dobrog programera.

U studiji, mlade odrasle osobe bez iskustva u programiranju bile su zamoljene da nauče Python, popularni programski jezik; zatim je napravljeno niz testova procjenjujući njihovo rješavanje problema, matematiku i jezične vještine. Istraživači su otkrili da matematička vještina čini samo 2 posto sposobnosti osobe da nauči kako kodirati, dok su jezične vještine bile gotovo devet puta više predvidive, što je činilo 17 posto sposobnosti učenja.

To je važan uvid jer svi prečesto zahtijevaju da za predavanja o programiranju učenici prođu napredne matematičke tečajeve – prepreku koja bespotrebno isključuje učenike koji obećavaju,  a čije sposobnosti neće biti iskorištene, tvrde istraživači.

ISTRAŽIVAČI SUMNJAJU U ZADATKE ČITANJA  KAO STO JE „NALAŽENJE GLAVNE IDEJE“

“Sadržaj je razumijevanje”, objavila je studija Instituta Fordham 2020. godine, dajući tome notu prkosa dok je omeđila svoj položaj u tekućoj raspravi o poučavanju unutarnjih/intrizničnih vještina čitanja nasuprot podučavanju znanja o sadržaju.

Iako osnovci troše jako puno vremena radeći na vještinama poput “pronalaženja glavne ideje” i “sažimanja” – što su zadaci rođeni iz vjerovanja da je čitanje diskretna sposobnost koju je moguće “utrenirati” i koja se neprimjetno prebacuje kroz područja sadržaja – ovi mladi čitatelji nisu doživjevši “dodatni dobitak čitanja kojem su se nadali dobronamjerni nastavnici” – zaključuje studija.

Pa što djeluje?

Istraživači su pogledali podatke više od 18.000 učenika K-5 (nap. prev. K-5 “kay through five” je američki termin za obrazovno razdoblje od dječjeg vrtića do petog razreda), usredotočujući se na vrijeme provedeno u predmetima poput matematike, društvenih studija i ELA-a (English Language Arts), i otkrili da je „društveni studij jedini predmet s jasnim, pozitivnim i statistički značajnim utjecajem na poboljšanje čitanja.” Ustvari, čini se da je izlaganje djece bogatim građanskim, povijesnim i zakonskim sadržajima pokazalo da je mnogo efikasnije u učenju čitanja od trenutnih metoda podučavanja čitanja.

Možda prkos više nije potreban: Fordhamovi zaključci brzo postaju uobičajeno znanje – i šire se izvan ograničenog zahtjeva o čitanju tekstova iz društvenih studija.

Prema Natalie Wexler, autorice dobro prihvaćene knjige „Jaz u znanju“ iz 2019., znanje o sadržaju i čitanje su isprepleteni.

„Učenici s više (pozadinskog) znanja imaju veće šanse da razumiju bilo koji tekst na koji naiđu. Oni su u mogućnosti dohvatiti više informacija o temi iz dugotrajnog pamćenja, ostavljajući više prostora u radnoj memoriji za razumijevanje ” – rekla je nedavno za portal Edutopia.

………………….……………………………….

♦♦   Prevela i pripremila: Anita Perković Škalic  Napisali: Youki Terada, Stephen Merrill    Izvornik: edutopia.org   Photo by Noémi Macavei-Katócz on Unsplash ♦♦

………………….……………………………….

10 NAJZNAČAJNIJIH OBRAZOVNIH STUDIJA U 2020. (1.DIO)

Postavljanjem kriterija protiv pristranosti

………………….……………………………….

*Nap. prev. – Čitanje koje se često naziva “ratovi čitanja” tiče se uglavnom razredne prakse  i bilo bi ih bolje nazvati “ratovi pismenosti”. Tu se radi o čitanju kao o kognitivnoj praksi koja je razdijeljena u set tehnika kao što su fonacija, pamćenje cjelovitih uobičajenih riječi gledanjem, razumijevanje…

Oznake: