Cjelodnevna nastava od nove školske godine krenut će u nešto više od 60 škola koj su se prijavile na poziv ministarstva znanosti i obrazovanja i koje već sada rade u jednoj smjeni, što je, logično, bio i uvjet za prijavu.

Iako se o uvođenju cjelodnevne nastave u hrvatskim školama govori godinama, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs odlučio je taj plan oživotvoriti. Iako i dalje  više od pola učenika nastavu pohađa u dvije smjene, a čak 11 škola radi u tri smjene,  u sljedećpj školskoj godini kreće pilot projekt cjelodnevne nastave. Cjelodnevna nastava u sve hrvatske škole trebala bi se uvesti najkasnije u školskoj godini 2027./2028. U međuvremenu bi se škole koje rade u dvije ili tri smjenetrebale rekonstruirati i opremiti te izgraditi nove.

 Prvi od ukupno tri poziva za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje novih škola, koji je ministarstvo znanosti i obrazovanja raspisalo u srpnju, vrijedan je 302 milijuna eura dok je za cijeli projekt predviđeno milijardu i pol eura. Na poziv se mogu prijaviti škole koje rade u dvije ili tri smjene a poziv obuhvaća i uređenje ili izgradnju školskih sportskih dvoran. Prema riječima ministra Fuchsa riječ je ukupno o 619 objekata koji bi do jeseni 2027. godine trebali biti spremni za  uvođenje cjelodnevne nastave.

Novcima planiranim prvim pozivom trebala bi se osigurati izrada projektno-tehničke dokumentacije kao i usluga stručnog nadzora, koordinator zaštite na radu te  voditelj građevinskog projekta, izgradnje i rekonstrukcije objekata, nabave opreme i namještaja te promidžbe i vidljivosti projekta u javnosti.

Drugi poziv vrijedan je milijardu eura, a tim sredstvima će se između ostalog izgraditi sportske dovrane u jednosmjenskim školma, dok će treći poziv vrijedan 144 milijuna eura donijeti poboljšanje ostalih sadržaja u školama, između ostalog i kuhinja.

Koliko je projekt uvođenja cjelodnevne nastave u hrvatske škole važan aktualnoj vladi govorii podatak da se u njegovu promociju uključio i premijer Andrej Plenković pozivajući osnivače osnovnih škola – županije i gradove da se prijave na pozive za financiranje rekonstrukcije, dogradnje i opremanja ukupno 1030 školskih objekata.

Cjelodnevna nastava od nove školske godine krenut će u nešto više od 60 škola koj su se prijavile na poziv ministarstva znanosti i obrazovanja i koje već sada rade u jednoj smjeni, što je, logično, bio i uvjet za prijavu. Zanimljivo je da su škole koje su se prijavile  i odabrane za sudjelovanje u pilot projektu cjelodnevne nastave uglavnom škole iz manjih sredina što je i očekivano. U manjim sredinama manje je učenika i škole češće rade u jendoj smjeni nego u velikim gradovima čijih škola gotovo nema u pilot projektu.

Tako će, primjerice, u njemu, prema Odluci o odabranim osnovnim školama koje će sudjelovati u eksperimentalnom programu (objavljenom na stranicama ministarstva znanosti i obrazovanja) sudjelovati samo jedna zagrebačka škola i to Škola Ivana Cankara. U programu neće sudjelovati ni jedna škola iz drugog i trećeg grada po velični u Hrvatskoj – iz Splita i Rijeke, a iz Osijeka u projekt cjelodnevne škole uključene  su samo dvije škole – Osnovna škola August Šenoa i Osnovna škola Mladost. Većina škola uključenih u projekt je iz malih sredina u kojima škole rade u jednoj smjeni ne zato što su vlasti prošlih desetljeća u njih ulagale nego, na žalost, zbog demokrafskog odumiranja. No, to ne znači da te škole ne rade dobro, dapače, sjetimo se samo da su pojedini učenici na različitim testiranjima iz malih sredina postizali sjajne rezultate, zahvaljujući prvenstveno trudu i angažmanu svojih nastavnika.

U odabranim školama od nove školske godine učenici će biti na cjelodnevnoj obveznoj nastavi koja će za prva četiri razreda trajati do 14 sati, a od petog do osmog razreda do 14:4o sati. Uvode se novi predmeti, povećava se plaća učitelja, mijenjaju njihova zaduženja i satnica. Kako će to funkcionirati pokazat će se na jesen, a pitanje je li Hrvatska spremna za cjelodnevnu školu ostaje otvoreno do daljnjega. Mnogi mise da jeste i da je konačno vrijeme da naši učenici u školskim klupama budu duže i približe se vremenu koje njihovi vršnjaci iz ostalih europskih zemalja provedu na nastavi.

…………………………………………………………….

Napisala: Irena Kustura Rosandić

…………………………………………………………….

* Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.