“Negativan utjecaj pandemije na psihičko zdravlje dominantan je”, rekao je danas dr.sc. Boris Jokić na predstavljanju rezultata istraživačko-razvojnog projekta Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti Covid-19 i potresa iz 2020. godine na organizaciju odgojno-obrazovnih procesa i dobrobit učenika i odgojno obrazovnih djelatnika u Hrvatskoj.
“Primjećujemo značajno povećanje depresivnog i anksioznih stanja učenika, ali broj vršnjačkog nasilja je stagnirao ili je došlo do blagog pada”, jedan je od zaključaka stručnih djelatnika, zbog čega Jokić jasno poručuje da je nužno držati škole otvorenima.
– To je naša ključna poruka – kaže dr.sc. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu koji je na poticaj mjerodavnog Ministarstva znanosti i obrazovanja proveo cijeli projekt.
Projektom obuhvaćeno 27.000 učenika
U projektu je sudjelovala 161 osnovna i srednja škola iz svih dijelova Hrvatske. Kako je pandemija koronavirusa utjecala na život učenika u Hrvatskoj, na koje aspekte života djece i mladih je posebno utjecala, kako učenici i nastavnici procjenjuju utjecaj epidemioloških mjera u školama na nastavu, kako su promjene u nastavi i organizaciji škole utjecale na učenje, kako učenici uspoređuju učioničku nastavu i nastavu na daljinu, kako nastavnici procjenjuju odgojne i obrazovne gubitke učenika od početka pandemije, kako odgojno-obrazovni djelatnici vide psihološko i emocionalno stanje učenika, jesu li odgojno-obrazovni djelatnici zadovoljni potporom vlasti, je li posao u školi tijekom pandemije postao zahtjevniji, jesu li škole spremne za novi val su samo neke od tema koje su obuhvaćene istraživanjem.
U uvodnom izlaganju ministar obrazovanja Radovan Fuchs naglasio je da je istraživanjem obuhvaćeno obuhvaćeno 27.000 učenika i 5000 nastavnika.
– Rezultati su izrazito interesantni, oni nama direktno pomažu u donošenju i kreiranju određenih odluka – kazao je Fuchs.
Jokić je rekao kako je za veliku većinu učenika ova pandemija imala negativan ili izrazito negativan utjecaj na njihov život.
Između ostalog naveo je da je 59,1 posto maturanata odgovorilo da je pandemija utjecala negativno ili izrazito negativno na njihov život.
Međutim, u nekim elementima u perspektivi mladih ljudi i djece pandemija je imala i relativno pozitivan učinak.
Poboljšali se međusobni odnosi
– Tako 33,3 posto maturanata odgovara da je pandemija pozitivno ili izrazito pozitivno utjecala na odnose s članovima obitelji, dok 39 posto učenika osmog razreda iskazuje da je pandemija pozitivno ili izrazito pozitivno utjecala na odnose s bliskim prijateljima – kazao je Jokić. Čini se da je pandemija bolesti COVID-19 pozitivno utjecala na odnose kako među mlađim osobama, tako i u školi, tako i s roditeljima, dodao je.
Za razliku od toga, naglasio je, 43,9 posto učenika osmog razreda iskazuje da je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na bavljenje tjelesnim aktivnostima i sportom. Posebno je važno da je 52,4 posto maturanata ocijenilo da je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njihovo psihičko zdravlje. Jokić smatra da bi rezultati istraživanja trebali biti osnova za uvođenje sustavnih mjera u Hrvatskoj jer osigurava potpunu reprezentativnost za sve osnovne i srednje škole.
Škole relativno spremne
Maturanti su se izrazito negativno izjasnili o nošenju maski na nastavi. Bez obzira na dob učenika, preferiraju nastavu u učionici, umjesto nastave na daljinu, pokazalo je istraživanje. “Nastava na daljinu učinila je to da zavole nastavu u učionici”, rekao je Jokić.
Gotovo svi nastavnici rekli su da im se povećala zahtjevnost posla u pandemiji, otkriva Jokić, dodajući da je zahtjevnost najveća u gimnazijskom obrazovanju. “Zahtjevnost im je bila ponajveća u nastavi na daljinu, što se tiče njihovih obaveza i stresa kojem su izloženi”, kaže Jokić.
Na pitanje jesu li škole spremne za novi pandemijski val, većina ravnatelja se izjasnila da “relativno jesu” za ono što bi se trebalo dogoditi, ukoliko će se nastava opet izvoditi na daljinu.
