Istraživači su otkrili da je, u 2018., 67 posto kalorija koje su djeca i adolescenti konzumirali u Sjedinjenim Američkim Državama dolazilo iz ultra prerađene hrane, a što je skok od 61 posto u odnosu na 1999. godinu. Studija objavljena u medicinskom časopisu JAMA je obuhvatila cijelu zemlju i analizirala prehranu 33,795 djece i adolescenata.
Kako je pokazala nova studija, djeca i tinejdžeri u SAD-u najveći dio svojih kalorija dobivaju iz ultra procesuirane hrane kao što je smrznuta pizza, obroci iz mikrovalne pećnice, čipsa i kolačića.
Dvije trećine ili 67 posto kalorija koje su djeca i adolescenti konzumirali u 2018., dolazili su iz ultra procesirane hrane, a što je skok od 61 posto u odnosu na 1999. prema recenziranoj studiji koja je objavljena u medicinskom časopisu JAMA. To istraživanje koje je analiziralo prehranu 33,795 mladih u dobi od 2 do 19 godina širom SAD-a, zabilježilo je “općenito siromašniji nutritivni sadržaj” ultra u hrane.
“Ovo je posebno zabrinjavajuće za djecu i adolescente budući da su oni u krtičnoj životnoj fazi za formiranje prehrambenih navika koje se mogu zadržati i u odrasloj dobi”, rekla je Fang Fang Zhang, jedna od vodećih autorica studije i epidemiolog za prehranu i rak na Tuft University’s Friedman School of Nutrition Science and policy. “Prehrana bogata ultra procesuiranom hranom može negativno utjecati na kvalitetu prehrane djece i dugoročno doprinijeti negativnim zdravstvenim ishodima.”
Jedan od razloga tog porasta može biti pogodnost koju daje ultra procesuirana hrana, kaže Zhang. Industrijska prerada, kao što je promjena fizičke strukture i kemijskog sastava hrane, ne samo da im produljuje vijek trajanja na polici, već im također daje i mnogo bolji okus.
“Stvari poput šećera, kukuruznog sirupa, ulja od konoplje i ostalih sastojaka koje obično ne koristimo našoj kuhinji, a koji su estrahirani iz hrane i sintetizirani u laboratoriju, dodaju se u konačni proizvod ultra prerađene hrane.”, rekla je Zhang. “Razlog zbog kojeg se ovo radi je učiniti ih nevjerojatno ukusnima.Tako će djeca voljeti ovu hranu kojoj je teško odoljeti.”
U istom razdoblju od dva desetljeća, kada su prikupljeni podaci za studiju, potrošnja neprocesuirane ili minimalno procesuirane hrane se smanjila sa 28,8 posto na 23,5 posto pokazala je studija.
Problem gotova jela
Najveći porast kalorija došao je iz gotovih jela ili gotovih jela za zagrijavanje poput pizze, sendviča i hamburgera, i to s 2,2 posto na 11,2 posto kalorija. Pakirani slatki zalogaji i poslastice poput kolača i sladoleda su bili su drugi – činili su 12,9 posto konzumacije kalorija u 2018. u usporedbi s 10,6 posto u 1999.
Kada se to raščlani prema rasi i etničkoj pripadnosti, rast potrošnje ultra-procesuirane hrane bio je značajno veći kod Crne, ne-Hispanske mladeži u usporedbi s bijelom, ne -Hispanskom mladeži. Studija je također zabilježila da mladež američkih Meksikanca konzumira ultra procesuiranu hranu na ustrajno nižoj stopi, a što su istraživači protumačili kao moguću indikaciju da hispanske obitelji više kuhaju kod kuće.
Studija je također otkrila da obrazovna razina roditelja ili obiteljskih prihoda ne utječe na konzumaciju ultra procesuirane hrane, što ukazuje da su ove vrste hrane uobičajene u mnogim kućanstvima.
No, odgovornost za hvatanje ukoštac s ovim problemom ne bi trebalo pasti samo na roditelje, kaže Zhang.
Pada konzumacija zašećerenih pića
Premda bi ona ohrabrila djecu i roditelje da razmotre “zamjenu ultra procesuirane hrane s minimalno procesuiranom i neprerađenom hranom”, Zhang kaže da su potrebne promjene na razini politike ” kako bi se postigao širi i održiviji učinak”.
Primjerice, uzmimo potrošnju sode. Konzumacija pića zaslađenih šećerom je s 10,8 posto pala na 5,3 posto ukupnih kalorija. Istraživači koji su sudjelovali u ovoj studiji su primjerili da bi pad mogao biti povezan s pokušajima kao što su porezi na sodu i podizanje svijesti o učincima koje šećer ima na zdravlje mladih.
“Možda bismo dobili ovu bitku, barem djelomično za neka zašećerena pića”, kaže Zhang, “ali mi još nismo napravili gotovo ništa protiv ultra procesuirane hrane.”
Ovo široko rasprostranjeno oslanjanje na junk food stvara rastuću zabrinutost za javno zdravlje, budući da je stopa pretilosti u stalnom porastu među mladima u SAD-u u posljednja dva desetljeća.
Premda su autori studije rekli da je povezanost između pretilosti u djetinjstvu i ultra procesuirane hrane složena, oni priznaju da “studije na statistički relevantnim grupama pružaju konzistentne dokaze koji sugeriraju da visoki unos ultra procesirane hrane doprinosi pretilosti kod djece i mladih odraslih osoba.”
Uistinu, studija iz 2019. koju su proveli istraživači National Institutes of Health je pokazala da prehrana puna ultra procesuirane hrane potiče ljude na prejedanje i debljanje u usporedbi s prehranom koja je kompletna ili minimalno sastavljena od procesirane hrane.
………………………………………..
♦♦ Prevela i pripremila: Anita Perković Škalic ♦ Iz stranih medija: www.kqed.org/mindshift ♦ Autorica: Xcaret Nuñez ♦♦ Autorsko pravo 2021 NPR. Za više informacija posjetite https://www.npr.org. ♦♦
………………………………………..